DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- 33 —
Nadšumar Mallin: Ja se usudjujem poduprieti predlog


g. predgovornika, i samo ga u toliko nadopu.njujem, da se upravIjajućemu
odboru prepusti birati valjanu osobu za družtvenoga
odaslanika, nu da o tom svom izboru obližnju glavnu skirpštinu
izviesti.


Predsjednik; Ako je tko u cem protivan ovim obim
predlogom, neka se izvoli za rieč prijaviti. (Stanka.) Pošto je
skupština ove predloge jednoglasno primila, to molim odbor za
pregledanje računa, da izvoli taj novi izdatak od 100 Lor. uvrstiti
u godišnji proračun za 1879.


Mjestni poslovodja Vichodi l uze opet nadalje govoriti:
Moja gospodo! Ako promotrimo rad hrvatsko-slavonskoga šumarskoga
družtva godine 1878., to se u nanii mora probuditi
neko čuvstvo zadovoljstva. Naše mlado družtvo ne pokazuje
samo, da je podpunoma sposobno, da žive, već je razmjerno
prema svojim sredstvim tako rekuć čudovišta radilo. Koliko se
ne bi rad našega družtva i-azširio, kad ne bi mi bili jedino na
naša malena sredstva ograničeni? Ja sam osvjedočen, da je,
kao što meni tako i svakomu pojedinomu družtvenomu članu
na srcu uspievanje i napredak našega domaćega družtva, te
mislim, da ću Vam svim ugoditi, ako se usudim predložiti, neka
bi se hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo obratilo na visoku
zemaljsku vladu za kakovu subvenciju. Kao što nam je svim
dobro poznato, svaka je vlada dužna podupirati sve one podhvate,
kojim je svrha podignuti domaće narodno gospodarstvo.
S toga mislim, da mi sami moramo najprije upozoriti vladu na
naše mlado družtvo, da se može isto, poduprto po vladi do onoga
stupnja savršenosti popeti, na kojem su već ina družtva na
korist zemlje i naroda. I naše družtvo spada medju ona družtva,
kojim je svrha patriotiona i obće koristna, pa s toga mislim,
da je i naše družtvo kao što i gospodarsko družtvo zavrieđilo
državnu podporu, tim više, što smo iz izvještaja našega uprav


Ijajućega odbora uvidili, da se nismo u našem očekivanju prevarili,
da može i naše mlado družtvo pokazati djela, s kojimi
možemo mi stupiti pred našu visoku vladu i reći joj: „to smo
mi sve sami uradili, a sada nam treba državne podpore, da
možemo naš rad nastaviti i usavršiti na korist naše liepe domovine
Hrvatske!" — Ne ću se dalje upuštati u tumačenje
razloga, koji nas upravo sile, da tražimo subvt-nciju, nu mislim,


3




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 34 —
da moram ipak u toliko spomenuti, da možemo i mi, bar s
istim pravom, kao što i ina družtva tu pripomoć zaktievati,
da može tako i naše šumarsko družtvo na daleko djelovati na
polju domaćega šumarstva. Ja molim s toga, da štovana skupština
moj predlog poprimi. (Burni Živio!)


Predsjednik : Ja molim štovanu skupštinu, da odluci koja
bi gospodaupravljajućega odbora imala tu deputaciju sačinjavati?


Kr. šumarnik Wietlie: Ja predlažem gospođu: družtvenoga
predsjednika, c. kr. šum. nadzornika Vrbanica ; podpredsjednika,
kr. šumarnika S o r e t i ć a i kr. ravnatelja šumarskoga
učilišta Vichodila . (Jednoglasni Živio!)


Družtveni tajnik Sandtner : Štovana skupštino! Prem
mi je poznato, da se kani buduće godine u zajednici s državnim
šumarskim družtvom prirediti kraška skupština, to ipak mislim,
da bi nuždno bilo, da se u slučaju, ako bi državno šumarsko
družtvo buđ s kojega razloga zapriečeno bilo prisustvovati naumljenoj
kraškoj skupštini, već sada odredi, gdje se ima držati
buduće godine naša glavna skupština.


Nadšumar Mallin : Ja predlažem, da se kraška skupština
našega družtva svakako g. 1879. obdrži. Mjesto skupišta ima
odrediti državno šumarsko družtvo, jerbo smo mi istomu povjerili
rukovodjenje zajedničke kraške skupštine. Ako pako
državno šumarsko družtvo ne bi kraške skupštine obdržavalo,
to neka tada naš upravljajući odbor sgodno mjesto za skupište
odabere, te družtvene članove o tom na dobu obaviesti.


Predsjednik: Moja gospodo! Tko je za taj predlog, neka
izvoli ustati. Svi ustaju.


Družtveni tajnik Sandtner : Ako se hrvatsko-slavonsko
družtvo kao jedno od najmladjih družtva i ne bude moglo u
onakvoj mjeri s kraškim pitanjem baviti, to bi ipak svrsi shodno
bilo, da i naše družtvo svoje vlastite izvjestitelje odabere; te
molim s toga g. predsjednika, da o tom govor zapodjene.


Mjestni poslovodja Vichodil : Molim rieč. Po mojem
mnienju ne možemo puno izabirati; naši ivjestitelji mogu samo
oni družtveni članovi biti, koji iz vlastitoga izkustva Kras poznaju.
Ja predlažem s toga g. kr. županijskoga nadšumara Boučeka
iz Rieke i g. kr. profesora Hlavu. (Sveobće.odobravanje.)


Nadšumar Radošević : Moja gospodo! Kraško pitanje
jest za nas šumare od eminentne važnosti, te mi nije s toga ni




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 32 —


Nadsumar Mallin : Po mojem mnienju "bilo bi najbolje,
kad bi mi to upravljajućemu odboru prepustili, da u tom nuždno
odredi, te da rok opredieli, kad ima tečajem g. 1879. prestati
izdavanje njemačkoga diela. (Višestrano odobravanje.)


Predsjednik: Ima li tko možda pripomenuti što god
predlogu g. nadšumara Mallina. Pošto se nitko za rieo neprijavlja,
zaključujem razpravu o tom predmetu, te podjeljujem
po redu prijavljenja g. mjestnomu poslovođji Vichodilu rieč za
novi predlog.


Mjestni pošlovodja Vichodil : Sveobći napredak i napredak
znanja može samo tada i drugim koristan biti, kad ne
ostane na jednom mjestu ograničen, već kad stupi u savez
s onimi faktori, koji mogu tu znanstvenu stečevinu dalje razširiti
i podupirati. S toga ne samo, da smo upućeni već je i
naša duždnost, da stupimo u savez s inimi družtvi, kojim je
svrha jednaka našoj, koji kao što i mi, nastoje oko napredka
šumarske znanosti. U prvom redu su tuj šumarska družtva
susjednih zemalja, s kojimi mi moramo u čim nži i tiesniji savez
stupiti, ako hoćemo da budu i nam od koristi njihove stečevine
i izkustva. Nije s toga dovoljno, ako si mi dotična družtvena
glasila nabavljamo, ili ista za naš list zamjenjujemo, već mi
moramo i osobno biti zastupani pri strukovnih razpravah susjednih
šumarskih družtva. Pošto pako ne možemo biti svi tamo
glavom zastupani, to se usudjujem predložiti, da bi hrvatskoslavonsko
šumarsko družtvo poslalo svake godiue na družtvene
troškove po jednoga zastupnika na glavnu skupštinu onoga
austrijskoga šumarskoga družtva, čiji bi program po šumarske
interese najzanimiviji bio. Mi smo u zadnje doba imali piiliku
osvjedočiti se o koristi takovoga zastupnika, kadno je naš
zemljak i drug g. nadšumar Mallin parižku izložbu posjetio bio,
kao zastupnik hrvatskih šumarskih krugova. Koliko smo li epa
i koristna po tom od njega čuli, pa ako i svega toga ne bi
bilo, to ipak imamo uvjek medju sobom šumara, koji može
reći: „ja sam vidio Francuzku i njezine šumske proizvode." Ja
mislim, da ćete svi, gospođo na to pristati, da se za buduću
godinu odredi družtveni odaslanik za koje su.sjeđno družtvo, a
u tu svrhu molim, da se votira iznos od 100 for. (Sveobće odobravanje.)




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 29 —


Pošto bje g. nadšuraar Mallin izvještaj pročitao, zametne
"se kratka razprava, kako da se utjeraju zacstatci za g. 1877.


i 1878., te bude napokon zaključeno, da se svi dužnici još jed


nom opomenu, pa ako ne bude ni to koristilo, da se u smislu


8 10. družtvenih pravila iz imenika članova brišu. Ostalo točke
glavnoga izvještaja budu na znanje primljene, a đružtvenomu
tajniku c. kr. šumaru Vojtjehu Sandtner u bude za njegovo
uspješno djelovanje oko promaka družtvenoga jednoglasno votirana
zahvalnica.
Predsjednik: Prelazimo sada na 2. i 3. točku programa:
„izpitivanje družtvenih računa, godišnjega
zaključnoga računa za 1877. i godišnj ega proračun a
za 1879." Ja se usudjujem predložiti, da se taj posao povjeri
odboru od trojice članova, te predlažem za to gg. kr. šumarnika
´Wietlie-a, nadSumara Radoševića i šumara Laksera , koji će nas
u svoje vrieme o tom izvjestiti. (Prima se jednoglasno.)


Predsjednik : Moja gospodo ! Četvrta točka našega programa
glasi: „naknadni izbori u upr a vlj aj ući odbor."
Nu prije nego što se to obavi, usudjujem se pročitati pismo


0. kr. šumarnika Hugona Grunda, u kojem se isti na podpredsjeđničtvu
hrv.-slav. šum. đružtva zahvaljuje.
Nadšumar Mallin - Ja mislim da ću sveobću želju izraziti,
ako g. predsjednika zamolim, neka bi on svojim uplivom


g. Grunda sklonuo. da opet primi podpredsjedničtvo. (Sveobće
odobravanje.)
Predsjednik zahvali se na to u ime odsutnoga g. podpredsjednika
na ponovno istomu izkazanom povjerenju, nu javi
ujedno razloge, koji su c. kr. šumarnika g. Grunda prisilili, da
se je na pođpređsjedničkoj časti zahvalio, te bude po tom zahvala
podpređsjednika sa sažaljenjem do znanja primljena.


Družtveni predsjednik: Moja gospodo ! Nami je sada
birati bivšemu g. predsjedniku dostojnoga zsmjenika, a ja mislim
da ću izpuniti svoju dužnost, ako predložim slavnoj skupštini
kao takovoga kr. šumarnika i šum. izvjestitelja kod visokoga
kr. zemaljskoga financijalnoga ravnateljstva u Zagrebu, gosp.
Antuna Soretića.


Burnim Živio bude g. Soreti ć izabran podpredsjednikom,
a g. družtveni predsjednik bude zamoljen, da istomu gospodinu
to dojavi.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 28 —
o zaostalih đružtvenih prinosih iz družtvene godine 1877.
i 1878., i o faktičnom družtvenom imetku.
Zaostatci
za


Uknpno


Označenje dužnika 0 p a z k a


1878. 1878.


for. nv. for. nv. for. nv.


Prijavljeni ali neuplaćeni
pođporni prinosi podu60
208 268


´
. -^


Tražbine ođ pravih članova 161 1100 1261


´


Dužni prinosi za pređ22
56 278 300 BO



Pristojbe za uvrstbine
utjerati ec se djelomice
Za uvrstbine 159 69 159 69 tek koncem godine.



Okupno 243 50 1746 69 1989 19


Od ovoga moglo bi biti ne


.


186 50 200 386 50


57 1563 .31 1612 69


Polag blagajničkog dnevnika
ima u blagajni- 326 88


Po tom ukupna driižtvena
1928 57


U Zagrebu, dne 19. listopada 1878.


Upravljajući odbor hrv.-slav. šum. družtva.


Sandtner,
tajnik.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 27 —


ima nikakovih plaćenih službovnika, sve moguće, što se je
moglo samo od plaćenih činovnika u ovako kratko doba zahtievati.
Prepuštajuć sav naš drržtvu posvećeni rad cienjenoj razsudbi
štovane skupštine, zaključujemo naše ovogodišnje izvješće
sa trokratnim Ž i vil i na svu p. n. gg. šumare i prijatelje šumarstva
kao takodjer i na ostalu gg. učestnike naše skupštine.


Upravljajući odbor hrv.-slav. šumarskoga đružtva.


Predsjednik: Tajnik:
Vrbanić. Sandtner.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- 26 "
obće s družtvenimi povjerenici ili opunovlaštenici. Ili bi mogla
štovana skupština zaključiti, da se družtveni prinosi i predbrojke,
kao Sto to biva kod inih šumarskih đružtva uvjek početkom
svake godine poštanskim pouzećem dizati mogu. Koji
ovo pouzeće ne primi, imao bi se bezodvlačno iz imenika družtvenih
članova brisati. Takodjer molimo štovanu skupštinu, da
izvoli po svojih silah promicati osnovu šumarske sbirke, koje


je upravljajući odbor družtvenomu tajniku povjerio, te da poši-
Ijanjem predmeta iz obsega vlastitog djelokruga istu tako
umnože, da bude ne samo u zemlji znamenita, već da i postane
bogatom izložbom domaćih šumskih proizvoda. U interesu
našega domaćega šumarstva bilo bi vriedno nadalje spomenuti,
da bi naši gospodari svoje zalihe dobra šumskoga sjemenja
stranom umanjili (unovčili), a stranom s drugim sjemenjem
zamieniti nastojali. Kao Sto nam je svima poznato u Hrvatskoj
i Slavoniji jest potreba šumskoga sjemenja veoma različita, te
se mi moramo, da istoj doskočimo ili na tudje tvrdke obratiti
ili mučno dati sakupljati množinu, dočim bi mogli u istoj zemlji
potrebito sjeme ne samo znatno jevtinije već i od najizvrstnije
vrsti dobivati, a uza to bi imali tu korist, što bi posjedovali
od našega domaćega šumskoga drveća sakupljeno sjeme, koje
bi za oSumljivanje bez dvojbe probitačnije ^ bilo. Hoćemo li mi
štogod uspješna u tom smjeru za naše članove uraditi, to nam
se mora još za dobe najaviti dotična potreba, kao što i slučajna
zaliha razpoloživa šumskoga sjemenja, trospodin družtveni
tajnik, c. kr. šumar A. Sandtne r kod c. kr. glavnoga
zapovjeđničtva ne samo da će preuzeti na se posredovanje u
uzajamnom izmienjivanju zazličitog šumskog sjemenja, već će
takodjer i unovčivati veće zalihe sjemenja. Nam na sjevern
ležeće susjedne pokrajine dobivaju svake godine na 100, pače
na 1000 mjerova sjemenja dielom od većih trgovina sjemenja,
a dielom upravo od ugarskih ravnateljstva dobara, te plaćaju
ZO to znamenitu svotu. Zašto ne bi hrvatsko-slavonskomu šum.
družtvu moguće bilo obratiti pozornost ovih trgovina sjemenja
i susjednih (gospodara) šumogoja na naše sjeme, kad se i onako
Hrvatska i Slavonija hrastovim Eldoradom austrijske monarkije
nazivlje ?
Kao što štovana skupština iz izvješća n obćenitih ocrtih
sadržanog uvidja, uradio je podpisani upravljajući odbor, premda




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 25     <-- 25 -->        PDF

25


9. Izraziti strukovnjacko mnienje kr. hrvatsko-slavonskoj
zemaljskoj vladi o uvadjanju uzgoja „gule nj a hrastove
kore."


10. Isto o utemeljenju posebnoga, za hrvatske odnošaje
primjerenoga djela o šumoznanstvu.
11. Zatraženje za državnu subvenciju koli od kr. hrvatske
zemaljske vlade, toli i od c. kr. glavnog zapovjedništva radi
nasadjenja rastionika i cjepilnjaka, iz kojih bi se badava davale
uzgojene biljke siromašnim obćinam i šumskim posjednikom u
zemlji, a osobito na Krasu za ošumljenje, nadalje za ntemcljenje
hrvatske šumarske knjige, šumarske terminologije i t. d.
12. Nabavljenje društvenih diploma i karta za članove.
13. Poziv na sve hrvatske gradove, da pristupe šumarskomu
družtvu.
14. Posredovanje za dobavu dobra klicava u Hrvatskoj i
Slavoniji dobivena šumskoga sjemenja uz čim jevtiniju cienu.
15. Prirediti sakupljanje novaca za obnovu Resselova spomenika
u Ljubljani (pokojni c. k. nadšumar i izumitelj vijka
na brodu.)
16. Nasaditi pokusalište za aklimatiziranje stranih šumskih
stabala.
17. Izđavnnje hrvatskoga šumarskoga koledara.
Većina ovih zaključaka već se je djelomice izvela, dočim
će se nekoji tek tiekom vremena ostvariti moći.
Napokon mislimo, da ne smijemo zamucati štovanoj skupštini,
da je držanje družtvenih članova naprama družtvu dosada
veoma pasivno bilo; osobito vriedi to glede uplaćivanja družtvenih
prinosa. Po §. 7 družtvenih pravila imaju se godišnji
prinoai u prvom godišnjem četvrtu svake godine uplatiti, nu
ovoj dužnosti zadovolji jedva deseti dio družtvenih članova.
Posljedica tomu jest neredovito izhadjanje šumarskoga lista, kao
što i kasno izvadjanje po upravljajućem odboru u interesu
družtva prihvaćenih zaključaka. Bilo bi s toga veoma nuždno,
da se dosadanji običaj, naime direktno pošiljanje družtvenih
prinosa upravljajućem odboru u Zagreb u toliko promjeni, da
se sakupljanje prinosa na družtvene povjerenike ili ovlaštenike
(upravitelje šumskih ureda) prenese, koji bi se tada imali brinuti
za pravodobno sabiranje i pripošiljanje. Naravski, da ovo


^riedi samo za onu gospodu družtvene članove, koji neprestano


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 24 —


c. kr. šumarnik i začastni član Tomić,
c. kr. šumarnik Danhelovskj,
c. kr. nadSumar Zikmunđovsky,
c. kr. nadšumar Pausa,
c. kr. nadšumar Rađoševio,
c. kr. šumar i družtveni tajnik Sandtner,
kr. šumar German.
kr. profesor Hlava.
Kad nam je već ovo malo suradnika moglo toliko liepa
i nova saabciti, koli bogat sadržajem mogao bi tek naš šumarski
list biti, kad bi nas i ostali družtveni članovi istim načinom
podpomagali bili! Koliko blago izkustva imali bi tuj pri ruci,
a kako izvrstan, zanimiv i bogat sadržajem bio bi naš družtveni
list. Mi molimo s toga još jednom naše družtvene članove,
da naš list ne samo materijalno već i moralno onako podupiru,
kako bi jedino isti mogao ojačati i ugledan postati.


O radu odbora.
Prelazeć specijalnu radinost upravljaj u ćega odbora, usudjujemo
se najprije saobćiti, da je upravljajući odbor tečajem godine
1877. sedam, godine 1878. pako do danas šest redovitih
sjednica držao. U ovih sjednica bijahu uz obične tekuće stvari
još sliedeći važni zaključci stvoreni.


1. Priredjivanje manjih šumarskih putujućih sastanaka u
šumah okolice zagrebačke, pozivajuć i u blizini stanujuće družtvene
članove. 2.
Udioničtvovanje šu.marskoga družtva na parižkoj svjetskoj
izložbi. (Ovaj pako zaključak nije se mogao radi kratkoće
vremena izvesti.)
3. Podizanje šumarskih sjemenih kontrolnih postaja.
4. Utemeljenje družtvene knjižnice,
5. Nacrti šumskih sbirka.
6. Razpisanje natječaja za sastavljanje djela u hrvatskom
jezika i uspjelih strukovnih razprava uz stanovitu cienu ili
honorar.
7. Uglavljenje sveobće skupštine o Krasu svih tim šumskim
pitanjem zanimajućih se šumarskih družtva,
8. Izraziti mnienje u sporazumku s družtvenimi povjerenici
0 nedostatcih šumarskoga zakona od godine 1852.


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 21 —


Godišnji proračun za 1878. naznačuje primitak sa fr. 2115,
izdatak sa fr. 1870.


Ovaj preliminirani primitak umanjuje se doduše izstupom
i brisanjem 11 podupirajućih, a 27 pravili Članova, pa i napuštenjem
nekoliko predprojnika na drnžtveni list, nu. taj manjak
je više nego li izjednačen pristupom k đružtvu novih podupirajućih
i pravih članova, te bi primitak za 1878. mogao znamenito
narasti, pošto je nastojanju društvenoga tajnika pošlo
za rukom nagovoriti više tuzemskih i inozemskih tvrdka, čiji
se proizvodi i tvornice na polju šumarskoga gospodarstva rabe,
da upotriebe stupce đružtvenoga glasila u svojem i u naših
družtvenih članova interesu za uvrštenje, t. j . oglasivanje svojih
tvrdka i fabrikata. Uz korist, koju u prvom redu naši đružtveni
pripadnici uživaju, da se naime upoznavaju s veoma so-
liđnimi i vrstnimi trgovačkimi i tvorničai´skimi tvrdkami, ima
i šumarsko družtvo znatnu korist nenadanog dobitka, jer za
uvrstbine g. 1878. unišla svota iznosi 264 for. 81 nov. a. vr.,
te se ovaj primitak neće valjda ni buduće godine umanjiti.


Grod. 1877. u drnžtvenoj blagajni preostalih 264 for. 12 nov.,
kao što i nenadano veći primitak tekuće godine, ponukali su
upravljajući odbor, da ovaj novčani višak djelomice koristonosno
u zagrebačku šteđionu uloži, a djelomice za utemeljenje šumarske
đružtvene knjižnice posveti, te su u tu svrhu od đružtvenoga
tajnika i sliedeća šumarska djela nabavljena:


1. Kubiktafel od Danhelovskja.
2.
Einfluss der Walder auf die Strommverhaltnisse der
Schweiz.
3. Das forstliche Versuchswesen.
4. "Waldbestandestafeln od Feistesmantela.
5. Waldwegbau od Stotzera.
6. Waldverderber od Hatgeburg-Judeicha.
7. Die mikroskopischen Feinde des Waldes od Willkomma.
8. Forstbenutzung od Gajera. ´
9. Waldbau od Gajera.
10.
Lehrbuch der Staatsforstwissenschaft od dra. Alberta.
11.
Der Forstwart od Heutschela.
12. Kubiktafela od kranjskoga gumarskoga družtva.
13.
Forstschutz od prof. Hessa. /
14.
Die Walder Bohmens od Hevera.


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 20 —


začastnih članova 2,
podupirućih članova 29,
pravih članova 243 i
predbrojnika 111.


U proračunu za godinu 1877. bje preliminirano:
za redovite primitke for. 1761.48
za izdatke . . . . „ 1474-—


Polag priležećega konačnoga računa unišlo je


faktično -^^r. 1694.65
a izdalo se je „ 1430.53
Preostaje po tom ostatak u gotovu . for. 264.12
Prama godišnjemu proračunu pokazuje se dakle tim, da
je manje unišlo za for. 66.83
Pošto je pako više Članova družtvu pristupilo, nego .što
se je to izprva u proračunu uzelo bilo, to se zaostatak tim
znatnije pokazuje, a to su najavljeni ali neuplaćeni podupirajući
prinosi for. 60.—
u zaostatcih pravih družtvenih članova ... . „ 161.—
od predbrojnika . „ 22.50
Ukupno ."fo"^~243:50
Za ove pokazane zaostatke opominjao je upravljajući odbor
opetovano, nu na te opomene nije se nikada ni odgovorilo;
dužnikom poslane pouzetne karte nisu bile od adresata ni primljene,
već natrag vraćene, a izstup iz šumarskoga družtva
nije bio niti ustmeno niti pismeno najavljen. Takodjer predbrojnici
ne priznavaju svoje zaostatke, te ih tako tumače, da su
se oni htjeli samo na pol godine predbrojiti; pošto se pako ova
okolnost nije nigdje predvidila, t. j , nije izrekla, da li se može
dopustiti polugodišnja predbrojka na družtveni list ili ne, to
će se i ova svota morati smatrati kao neiztjeriva, tim. više,
kad pomenute tražbine većim dielom glase na imena lugara,
koji su dielom odpušteni, dielom umirovljeni. U obće uzeto,
može se svota u točki 1. i 3. kao sasvim, a svota u točki 2.
kao većim dielom neiztjeriva označiti i tako , da se od svih


ovih za g. 1877. izkazanih tražbiu a najviš e 57 for. a. vr. kao
pasiva za g. 1878. prenesti može. Svakako će imati štovana
skupština konačno odlučiti o dalnjem postupku s ovimi zaostatci.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 19 —


259 pravih članova,


116 predbrojnika.


Od ovih izstupiše svojevoljno gg. pravi članovi: Julij
Sapper c. kr. um. šumarnik; Eduard Malbohan, c. kr. nadšumar-
Eugen Dobias, c. kr. šumar; Gustav Eiedler, Robert
Schwarzenfelđ, Gejza Horvat, Franjo Pfeifer, Robert Eischbach,
Nikola Jasika, c. kr. šum. vježbenici; c. kr. povjerenik za procjenu
šuma van der Hoop, posjednik Mirko Cernek, lugar
Petar Stankovio, Franjo Pribanić, šumarski akcesista i Turković.


Po §. 10. družtvenih pravila bjehu izbrisani pravi članovi,
šumari: Dušan Ceboci, Josip Polaschek, Ivan Gluckselig, Ante
Maržan, Lavoslav Fichtner, Eugen Karafiat, Julij Bissel, pa
onda lugari Marko Kordić, Gjoko Prelić, Stjepan Zubović, Aksentija
Banovčanin, Petar Milohnoja, Dragutin Nikić; napokon
podupirajući članovi gg. Mijo Jagodić, Vjekoslav Blažić, Josip
Ciotti, Adolf Jung, B. Mauthner, Košta Mirković, K. Plavšić^
Jovo Raić, Engelbert Tomerlin, Josip Tomac i Krunoslav Andrašević.


Umrieše od pravih članova nadšumat Josip Pokornj i
lugar Franjo Pavelić.
Družtvu na novo pristupiše kao podupirajući članovi:


II. banska imovna obćina sa godišnjih for. 10
Križevačka „ „ ii u » 5
Zemaljski glavni grad Zagreb sa godišnjih ... . „ 10
Grad Križevac sa godišnjih „ 9
n Osiek „ „ „ 6
„ Karlovac „ „ .... . ´. ... „ 6
„ Senj kao utemeljitelj sa godišnjih „ 20
Zastupnik rudničke družbe u Trgovih, gosp. Eduard


MuUej sa , „ 7


Kao pravi članovi gg. nadšumari: Rudolf Križek iz Gline
1 Franjo Cervižek iz Nochoda u Češkoj; šumari; gg. Aleksa
Schulz, Josip Meckel, Josip Szejsz, Eduard Danielić, Dragutin
Czihak, c. kr. šum. vježbenik. August Eužička, protustavnik
Jovo Cučković i upravitelj ruda Lavoslav Kuttler.


Kao predbrojnici: g. nađšumar Ante Urban; lugari: Adam
I´aie, Mile Kasumović, Dane Zubčić i Nikola Bilović.
Družtvo je po tom brojilo:


m.


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 18     <-- 18 -->        PDF

-- 18 ~


dišnjoj dobi i uzprkos nepovoljnomu vremenu ipak veoma
dobro posjećena. Ja vidim medju Vami članova iz svih krajeva
naše domovine; ne samo šumare iz Hrvatske već i iz Slavonije
i vojne krajine, pače i iz dalekoga primorja dodjoše drugovi,
ne bi li svojim mnienjem i znanjem doprinesli našemu
šumarskomu družtvu za dobrobit naše zelene struke, za dobrobit
naroda i zemlje.


Vesela srca otvaram s toga III. redovitu glavnu skupštinu
hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, te ujedno čast
mi je zamoliti g. družtvenoga predsjednika Vrbanića , da izvoli
predsieđati i rukovoditi našu skupštinu. Osvjedočen sam, da
ne će naše nastojanje oko napredka liepe zelene struke u našoj
domovini uz takovo rukovodjenje bezuzpješno biti. Ja Vas
s toga još jednom pozdravljam sa najsrdačnijim: Zivili! ´


Družtveni predsjednik g. Vrbani ć progovori sliedeće;
Moj a gospodo!
Grostoljubivost slob. kr. grada Križevc a prinuka me,
da vas u njegovih zidinah najsrdačnije pozdravim; pošto sada


III. redovitu glavnu skupštinu hrvatsko - slavonskoga
šumarskoga družtva otvaram, molim g. perovodju nadšumara
Virgila Mallina , da pročita predani mu izvještaj upravljajućega
odbora o družtvenom radu g. 1878.
Izvještaj


o
radu upravljajućega odbora hrvatsko-slavonskoga šumarskoga
družtva godine 1878.
Visokoštovana skupštino!


Pošto je razlog, zašto se naša ovogodišnja glavna skupština
mjesto u Kraljevici u Križevcih obđržaje skoro svim
poznat, to ne obaziruć se na to, započimamo odmah naš specijalni
izvještaj s očitovanjem o stanju naših družtvenih članova.


Stanje družtvenih članova.
Polag imenika, što ga pri ruci imamo, brojilo je hrvatskoslavonsko
šumarsko družtvo koncem godine 1877.:
2 začastna člana,
34 pođupirajućih članova,




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 17
Gr. nadšumar Mijo RadoKŠević iz Vinkovaca (Slavonija),
kr. šumarnik Edmund Wiethe,
šumar Hotovi


"


Lakser,


, šumarZobundjia,
Šklebar,


n
^, „ Ceboci,
županijski šumar Demetrović iz Jaske.
Profesori kr. šumarskoga zavoda:


Gr. dr. Koroškenji,
„ Dragutin Hlava,
„ profesor Ubi,
„ „ Vavra, ^


„ „ Potočnjak,
„ „ Prugoveeki,
„ „ Trumer,
„ „ Kontak,
„ „ Kružić,


„ pristav Heimrle i napokon više od 40 slušatelja križevačkoga
zavoda.


Kao gost i ujedno kao zastupnik novinstva bijaše, kao
što i prijašnje tako i ove godine, urednik trgovačkoga, lista za
šumske proizvode iz Siska g. Fanto.


Točno u 9 sati unidje u gradsku viećnicu kr. veliki župan
velem. g. Lazar Davi do vio praćen g. načelnikom Eerdom Bubanovićem.
Pošto su oba pomenuta gospodina ustajanjem sa
sjedala pozdravljena bila, otvori mjestiii poslovodja i ravnatelj
kr. samarskoga učilišta u Križevcu, g. Vlastimil Vicliodil,
skupštinu slieđećimi rieči:


Štovana skupštino!


Videć Vas toli mnogobrojno sakupljene, ne mogu ino, a
da ne izrazim nad tim svoje veselje; ujedno pako osobita mi
je čast kao mjestnomu poslovođji, pozdraviti sve sakupljene
članove hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva.


Sto se tiče napose današnje naše skupštine, to moram
osobito iztaknuti, da je naša skupština uzprkos kasnoj go


2




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 14 — . . ,
Učilište ovo ustrojeno je g. 1860., a preustrojeno g. 1877.;
zavod je zemaljski, koj je podčinjen kralj, dalm.-hrv.-slav.
zemaljskoj vladi u Zagrebu, te sastoji od višega i nižega
odjela.


Zadaća je višemu odjelu, da teoretički i praktički naobrazi
mladiće u struci gospodarskoj i šumarskoj tako, da uzmognu
gospodariti na imanjih, ili će uzimati dobra u zakup ili pako
obnašati službu kod uprave imanja; šumari pako obavljati će
službu kod države, vlastele ili obćina.


Nižemu odjelu ili ratarnici je zadaća, da se u njoj odgoje
i naobraze mladići osobito seljačkoga stališa za valjane seoske
gospodare ili za nadvornike kod vlastele.


^) Viši odjel.


Na višem odjelu traje nauk za slušatelje gospodarstva ili
šumarstva 3 godine, za obe struke pako 5 godina.


Tko želi biti primljen na viši odjel, mora dokazati, 1) da
je navršio 15 godina dobe svoje; 2) da je dobrim uspjebom
svršio IV. razred gimnazije ili realke. U pomanjkanju toga moraju
se slušatelji, dobivši dozvolu kr. zemaljske vlade, podvrći
prijamnomu izpitu.


Redoviti slušatelji slušati će sve predmete, a vanredni koje
si sami izaberu; ovim potonjim treba toliko predznanja, da mogu
razumjeti odnosno predavanje predmeta.


Dotičnici imadu se prijaviti ravnatelju zavoda, pa naznačiti
roditelje ili skrbnike, njibovo zanimanje i boravište i pridonesti
krstni list i školsku svjedočbu od zadnjega poljeća.


Školska godina poćima 1, listopadom, pa je razdieljena
na 2 poljeća.


Slušatelji višega odjela redoviti i vanredni plaćaju 20 st.
naukovine za svaku godinu u 2 polugodišnja obroka unapred.
Vrli i siromašni redoviti slušatelji mogu biti od naukovine


oprošteni.
Predmeti predavanja kao i naukovna osnova opisana je u
školkom izviešću zavoda.
Sredstva obuke teoretičke i praktičke jesu:


1. Zavodske sbirke i to: prirodoslovni, fizikalni, matematičko-
tehnički, gospadarski i šumarski, fiziologioko-anatomički,
pivničarski i pomologičko-oenologički kabinet.


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 13 niie
bilo tuj samo svakojakih svrdla za biljke, željeznih lopata
i t d. već i mali plug za sijanje, dočim je lov bio zastupan
po različitih načinih lovljenja, medju kojimi i košara za jastreba
s hielim golubom. Cieli utisak ove, po šumarski zavod
toli važne sbirke bijaše nekako manjkav; jer kad pomislimo,
koliki su svršeni šumarski pitomci zavod ostavili, to se moramo
i nehotice čuditi, zašto se šumarska sbirka naprama
ostalim tako siromašna pokazuje. Kad bi se samo deseti dio
nekadanjih šumarskih pitomaca zanimao za zavod, na kojem je
svoje prvo šumarsko izobraženje dobio, to bi on morao u svojoj
praksi 100 krat priliku naći, da obogati kojim dragocienim
komadom šumarsku sbirku u Križevcih. Manjkavost šumarske
sbirke na hrvatskom zemaljskom šumarskom učilištu ne laska
puno domaćim šumarom, a još manje nekadanjim pitomcem te
škole. Pogledajmo sbirke inih šumarskih učilišta po Austriji,
pa ćemo se zaista postiditi, da šumom najbogatija krunovina
Hrvatska posjeduje tako — sbilja se mora reći — siromašnu
i neznatnu sbirku. U novije doba govori se mnogo o rodoljublju
i koječem drugom; mi šumari možemo ga najbolje očitovati
tim, ako budemo nastojali sbirku hrvatsko g šumarskog učilišta
takovim načinom pomnožati, da se ne budemo morali žacati,
kad ju budemo sa sbirkami inih šumarskih zavoda prispodab-
Ijali. U prvom redu moraju se iz svojega nerada trznuti svršeni
pitomci i sa zahvalnom uspomenom na nauk u zavodu do


biveni brinuti se za svoje mladje drugove tim načinom, što budu
pomoćna zavodna učila pomnožavali. Nadalje moralo bi ravnateljstvo
šumarskog učilišta razaslati poziv javno na sve hrvatske
šumare, u kojem bi se isti pozivali, da upotrebe cesto im pruzivšu
se sgodu za obogaćenje šumske sbirke, te da se tako
s malim trudom učine zaslužnim! za domaću zelenu struku.
Upravljajući odbor hrv.-slav. šumarskoga družtva rado će taj
poziv ravnateljstva u svojem družtvenom glasilu, čim većma
bude moguće, razširiti. Možda je već moja čedna opomena mojim
drugovom i pitomcem križevačkog zavoda dovoljna, da potakne
iste na izdašan rad u pomenutom smislu, a u tom slučaju biti
ce moj uspjeh i opet na čast hrvatskim šumarom.


Ja mislim, đa ću mnogim mojim strukovnim drugovom
ugoditi, ako mojemu izvještaju o našoj III. glavnoj skupštini
. ^^^-m 1 kratak opis o našem domaćem križevačkom šumarskom
1 gospodarskom učilištu.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 12 -
Nadalje rieđka sbirka različitih starih začetaka teleta, više


dvoživaca u bocah sa žestom.


Osobitu pozornost pobudjuje takodjer sbirka najrazličitije


priredjenih podkova iz svih zemalja koli za konje, toli i za


goveđa. Napokon nalazi se tuj liepa sbirka liepo izradjenih


fotografija raznih životinjskih pasmina i njihovih mješovitih


parenja. U kratko, oko nestrukovnjaka, a osobito pako svakoga


strukovnjaka toliko nadje tu zanimiva, da se lahko pojmiti može,


što su se svi posjetitelji veoma težko razstali s tom sbirkom.


Vrieme bijaše žalibože prekratko , a da se sve ljepote i
zanimivosti ove sbirke dovoljno i točno pregledaju, te je mnogi
od nas zaista u sebi odlučio bio, da će kod bližnje prilike istu
sbirku još jednom i točnije pregledati. Gr. prof. Ubi znao je
svojim zanimivim predavanjem i obširnim tumačenjem kratak
boravak u njegovom kabinetu veoma ugodnim stvoriti, te mi
ne možemo s manjega, a da mu na ovom mjestu još jednom
našu zahvalnost ne izrazimo.


Po redu bude sada pregledan matematičko-tehnički kabinet,
po kojem nas je vodio njegov predstojnik g. prof. Kružić. II
oenologičko-pomologičkom kabinetu pozdravi nas predstojnik
istoga g. prof. Kontak, u naravoslovno-historičkom predstojnik
istoga g. prof. Potočnjak, u kemičkom laboratoriju i gospodarstvenom
kabinetu predstojnik istoga g. prof. Vavra, dočim nas
je po šumarskoj sbirci predvodio predstojnik istoga odjela


g. prof. Hlava.
Moj bi se izvještaj predaleko otegnuo, kad bi se upustio
u točno opisivanje svega, što sam vidio, a k tomu nisam mogao
točno pregledati bogate sbirke u toli kratko vrieme, pa ako
sam s toga u slieđećem sastavku svih najznamenitijih sabranih
predmeta mnogi liepi komad mimoišao, to će mi se mpći blagohotno
oprostiti. .


Unilazeć u šumsku sbirku, paslo nam se oko na liepo
poredanih po ziđu odsjecih različitih naših domaćih i kod nas
udomljenih vrsti drveća, a uza nje nizale se pomoćju sprave
za ugladu od istoga drveća priređjeue drvene stvari. Način proizvađjanja
uvidio se iz nedaleko ležećih modela različitih strojeva.
Iz tehnologije vidjesmo tuj primjerke sprava za ugljarenje,
dobivanje smole; osobitu pozornost pobudio je posebni
priređjeni stroj za vezanje osušene trieslovine. Ođ šumske sprave




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 11     <-- 11 -->        PDF

_ 11


nebo, kanda nezadovoljno kasnim obdržavanjem naše družtvene


skupštine, lievalo je prije 20. listopada kao iz kabla, a Sava


i Drava razlieše se po svojem običaju.


Nađođje 20. listopad, tmasti oblaci razpršise se po širokom


nebu, a sunašce granu opet jednom nagovieStajuć liep jesenski


dan, pa u toj nadi odlučio se je zaista mnogi šumar i u zadnjem


času na put u Križevac. Ova odluka nije ostala nenagradjena;


jer na križevačkom kolodveru očekivaše družtvene članove mjestni


poslovodja g. Vlastimil Vichodil i profesori kr. šumarskoga i


ratarskoga učilišta. Izrukovavši se s pomenutimi srdačno, od


putiše se svi zajeduo na pripravljenih kolih u grad Križevac,


te odsjedoše u svratištu „k Zrinjskomu", gdje već prije iz oko


lice križevačke nadošli šumari nove pridošle drugove najsrdač


nije i upravo po šumarski pozdraviše. Predpodne prodje u ugod


nom strukovnom i prijateljskom razgovoru, a o podne sastadoše


se drugovi i prijatelji šumarske struke za veselim stolom, te se


pozabaviše tako najugodnije do 3 sata poslie podne. Od mnogo


brojnih tom prigodom izrečenih zdravica, vrieđno je spomenuti


onu našoj domovini Hrvatskoj, rodoljubivomu gradu Križevcu,


koji nas je onako gostoljubivim načinom primio, našoj liepoj


šumarskoj struci i t. d. Jedino iz želje, da se kratki još pre


ostali časovi drugim još duševnim i koristnim načinom sprovedu,
podigne se sada liepo đružtvo, te pođje, vodjeno g. mjestnim
poslovodjom, da razgleda snažni i nade puni domaći šumarski
zavod. Svim, koji su ovaj zavod prvi krat ugledali, dopade se
osobito u njem vladajući red i čistoća. U ravnateljskoj sobi nalazeća
se zavodna knjižnica mogla se je samo u kratko pregledati,
nu sva najnovija šumarska i gospodarstvena djela, koja
se u istoj nalaze, dokazivahu nam, da njom upravlja vješta
zaista ruka g. profesora Hlave.


Iz ravnateljeve sobe uputiše se sva gospođa u anatomičkofiziologički
kabinet, a predstojnik istoga, g. prof. Ubi preuze
umah ulogu vješta Cicerona. Iz ove veoma liepo uredjene sbirke
vriedno je osobito da se spomenu:


Primjeri pojavljenja bolesti kod marvinske pošasti. Umjetno
izvedena imitacija svih mogućih uda različitih domaćih životinja,
spotvoreni živinski organi života i dihanja, srce, pluća,
mozag, mišice, grkljan, lubanja uši i oči. Više kostura domaćih
životinja, primjerci u sadri konjskih nogu zajedno s pođkovom.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 10     <-- 10 -->        PDF

^ 10 _


nika s izleta u Križevac eventualno uvratak u Belovar. Na
večer družtveno pogovaranje.
Dne 22. listopada razprava sliedećili predmeta;


1. Strukovne razprave:
1. Koju nam korist pružaju uzglobljene šume (obćinske
šume i sume imovnih obćina) napram razdieljenim šumam
glede šumske uprave?
2. Da li je dioba segregiranih obćinskih šuma sa narodno-
gospodarstvenog a napose pako sa šumarskog stanovišta
u Hrvatskoj probitačna ili ne?
Izvjestitelj: gospodin nadšumar Bogoslav Hajek.
Nuzizvjestitelj : gospodin VirgilMalin. ^


II. Administrativne razprave:
1. Izvještaj 0 dielovanju družtva tečajem godine 1878.
2. Pregledavanje družtvenih računa.
3. Izpitanje zaključnog računa od 187*´. i proračun za 1879.
4. Izbor članova za popunjenje upravljajućeg odbora.
5. Predloži, koje učestnici slobodno stavljati mogu.
Poslie podne banket na razstanku. Na večer dne 22. ili pako
u jutro 23. listopada odlazak učestnika skupštine kući. Eadi
obalenja vozarine na željeznicah i parobrodih obratio se je ova-j
upravljajući odbor na dotične zavode posebnom molbom, te će
0 posljedku p. n. gg. članovi i učestnici skupštine u domaćih
javnih glasilih još pravodobno obaviešteni biti.


Priležeća izkaznica neka se na zahtjev dotičnim činovnikom
obćila pokaže.


U Zagrebu, dne 6. listopada 1878.


Za upravljajući odbor hrv.-slav. šumarskoga družtva:


Predsjednik; ´ Tajnik:
Mijo Vrbanić, Vojtjeh Sandtner,


0. kt. nadzornik krajiškili šuma. c. kr. šumar,
Prem je taj program za naše šumare veoma zanimiv bio,
to je moralo ipak mnogo njih već unapried svoju odsutnost od
skupštine izpričati, i to radi silnih službenih posala s naputnicami
na drva, koje su baš u najboljem tieku bile. Toga radi
nije bilo žalibože ni misliti na mnogobrojan posjet, pa i samo




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 9
III.
redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga
šumarskoga družtva.
(Držana 20. listopada i slieđećih dana u slob. kr. gradu Križevcu u Hrvatsljoj.)


U II. redovitoj glavnoj skupštini, držanoj 10. listopada
pr. g. u Sisku, bje zaključeno, da se buduća glavna skupština
sliedeće godine sastane u hrvatskom, na Krasu ležećem gradu
Kraljevici. Nu međju tim nastala okupacija Bosne, pa onda od
državnoga šumarskoga družtva u Beču za god. 1879. projektirana
zajednička kraška skupština bje uzrokom, što su se od
naših družtvenih članova đo 6. kolovoza 1878. samo šestorica
prijavila za ove godine odredjeno skupište Kraljevicu i za u
isto doba predninievanu krašku skupštinu. To je ponukalo upravljajući
odbor hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, da je
za 22. rujna 1878. sazvao vanrednu glavnu skupštinu u Zagreb,
koja je takodjer obzirom na pomenute okolnosti jednoglasno
zaključila, da se III. redovita glavna skupština mjesto u Kraljevici
u Sisku, eventualno u Belovaru drži, te bude s toga


izabran mjestnim poslovođjom ravnatelj kr. šumarskoga i ratarskoga
učilišta u Križevcu, gospodin Vlastimil Vichodil, a
zamjenikom mu kr. županijski nadšumar gosp. Jakov Furlan.
Uzprkos svoj revnosti i uskoravanju mjestnoga poslovodje nije
bilo moguće odrediti rok za obdržavanje skupštine prije od


20. listopada i slieđećih dana, što je obzirom na naSe mjestne
klimatione odnoSaje prilično već kasno bilo. Oba prije pome.
nuta gospodina uz sudjelovanje više Križevcu obližnjih šumara
sastaviše sliedeći program:
Poziv i program za IH. redovitu glavuu sknpštijiD lirv.-slav. šnm. družtva,
koja će se dne 20., 21. i 22. listopada 1878. u Križevcu obđržavati.


Dne 20. listopada u 11 sati prije podne dolazak u Križevac,
u gostioni „k Zrinjskomu" pozdrav po gospodinu mjestnomu
poslovodji; u jedan sat zajednički ručak. Popodne pregledavanje
kr. gospodarsko-šumarskoga učilišta.


Dne 21. listopada izlet družtvenih učestnika u pobliže
ležeće šume kralj, šumskoga ureda u Belovaru, u šume križevačke
eventualno gjurgjevaoke imovne obćine; povratak učest


1*




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 35 na
kraj uma protiviti se zajedničkoj kraškoj skupštini. Nu ja


bih se usudio samo tu opazku staviti, da bi brvatsko-slavonsko


šumarsko družtvo imalo jednom i u Slavoniji svoju glavnu


skupštinu obdržavati, a u tom slučaju mogao bili Vam ja, go


spodo, i u napried obećati, da ćete biti najprijaznije dočekani


od zastupstva brodske imovne obćine.


Družtveni predsjednik: Hrvatsko - slavonsko šumarsko
družtvo naumilo je već od davna obdržavati glavnu
skupštinu u Slavoniji, te prima s toga opazku g. nadšumara
Eadoševića do ugodnoga znanja.


Mjestni poslovodja Vichodil : Kao što smo iz izvješća
našega upravijajućega odbora saznali, malo je suradnika našemu
listu. Razlog tomu imao bi se tražiti s jedne strane u tom, što
su naši šumari u svojih dalekih okružjih i odviše poslom obuzeti,
a da bi im vremena preostajalo pisati strukovne članke,
s druge pako strane, što se takovi članci nisu kod nas do sada nagradjivali,
kao što to čine drugi strukovni listovi, te tim šumare
na literarni rad potiču. Usudjujem se s toga predložiti, neka
bi štovana skupština izvolila dozvoliti našim družtvenim đohodkom
primjerenu, ako za sada i malu svotu za nagradu suradnikom
našega lista. Možda će to potaknuti mladje naše sile
na koristan i duševan rad, koji ne bi samo njim već i družtvu
koristio. Moguće, da ćemo s vremenom moći opredieliti redoviti
honorar piscem, nu za sada moramo se ograničiti najviše
na svotu od 100 for. godišnjih, s kojom bi upravljajući odbor
razpolagao i po svom razsudjenju onim suradnikom razdielio,
koji bi kakovu nagradu za svoje članke zahtievali.


Šumar Demetrović ; Ja sam htio iz vlastite inicijative
izsušiti u mojem kotaru više 100 jutara šume, podvržene savskim
poplavam, te sam zamolio podžupaniju kao političku oblast
da bi mi u tom na ruku išla. Podžupanija pako nije se na moju
niolbu ni osvrtala, već mi je pače moju nakanu, koja bi bila
cielomu kotaru dobro došla, a ne bi narod ni novčića stojala,
jošte ozlojedila. Ja molim s toga štovanu skupštinu, da se za
tu stvar zauzme, te da shodnim načinom kod visoke vlade uznastoji,
da se podžupaniji naloži, da bi mi ista pri mojem mučnom
podhvatu na ruku išla.


Družtveni predsjednik: Ja upozornjem gospodina
govornika, da to ne može biti predmetom današnje naše raz




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 36 prave.
Kad bi hrvatsko - slavonsko šumarsko đružtvo u toj
čisto osobnoj stvari posredovati imalo, to bi moglo biti tada
jedino administrativnim putem. Ja molim s toga g. šumara, da
se izvoli svojom molbom pismeno na upravljajući odbor obratiti.


Šumar Ceboci. Ja se usudjujem štovanoj skupštini sliedeće
činjenice saobćiti. Po postojećih zakonskih odredbah imadu
svi šumski posjednici podnesti zemaljskoj vladi na potvrdu primjereni
nact gojenja odnosno sjedenja o svojih šumah.


Naši šumski veleposjednici i rade to bez prigovora. Liepi
gospodarstveni nacrt sastavi se na papiru, te se pošalje zemaljskoj
oblasti. Ova ga dade po svojem šumarskom izvjestitelju
za zelenim stolom izpitati, te ga vrati natrag bez ikakve
kontrole o istinitosti pismenih podataka i ne dokazav, da li se
taj nacrt gojenja sa faktionimi šumskimi ođnošaji u bitnosti
slaže, potvrđiv ga za đalnju porabu a po tom i pažnju.


Šumski posjednik dobiv jednom potvrdjeni nacrt gojenja,
baci ga umah ad acta, te se malo brine, da li njegovo dalnje
vodjenje šestara odgovara naci´tu gojenja ili ne, pače on često
i protivno radi, nego što mu nacrt gojenja nalaže. Visoka pako
zemaljska vlada misli, da je svoju izvršila, ako je nacrt sječnje
potvrdila.


Ja se usudjujem dakle zapitati zašto da zahtieva visoka
zemaljska vlada podnesak gospodarstvenoga nacrta, kad posije
na to ne ide, da se po istom točno gospodari? Zašto je kod visoke
vlade šumski izvjestitelj, kad on uvjek samo za zelenim stolom
sjedi? Ja predlažem s toga, da hrvatsko-slavonsko šumarsko
družtvo i u tom smislu shodne korake preduzme.


Vichodil : Prem su navodi g. predgovornika važni, to
ipak mislim, da šumarsko družtvo ne može na temelju ove ustmene
prijave nijednim načinom visoku zemaljsku vladu uznemirivati.
Gospodin šumar morao bi stvar potanje razložiti i
i imena osoba navesti, koje su povjerljivost vladinu zlorabile.
A nije napokon ni nuždno, da se za to šumarsko družtvo zaazimlje,
jer to prijaviti može svatko, a vlada ne će takove prijave
zaisto u koš baciti.


Družtveni predsjednik: Ima li još tkogođ od gospode
družtvenih članova kakov predlog?
Pošto se više nitko za rieč ne prijavljuje, to zaključujem
debatu o slobodnih predložili, te prelazim na razpravu u našem




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 31 —


Družtveni tajnik Sandtner : Štovana skupštino! U koliko
god se ja s predlogom g. predgovornika slažem, u toliko smatram
i svojom dužnošću upozoriti skupštinu, da su članovi našega
družtva mnogi šumarski činovnici, koji nisu hrvatskomu jeziku
još toliko vješti, da bi mogli razumjeti u hrvatskom jeziku
izdavane družtvene svezke. Moram pako jošte spomenuti, da su
upravo ovi šumarski činovnici izkljutivo suradnici našega družtvenoga
glasila. Moglo bi se s toga dogoditi, da bi mogli dvostruki
gubitak imati, naime njemačke predbrojnike i suradnike
našega lista. Osim toga ne će biti joS dugo vremena dotiskano
za svakoga šumara znamenito djelo o zagajivanju Krasa u našem
listu, pa s toga ne bi bilo umjestno napustiti umah njemački
dio đružtvenoga glasila; ja predlažem s toga, da se za godinu
1879. družtveni svezci još u oba jezika izdavaju.


Kr. profesor Hlava: Ja mislim da bi i proti pravilom
bilo, kad bi njemački dio napustili.
Šumar Zobundjia veli, da ja istoga mnienja kao što i
družtveni tajnik, te hoće, da se njemačke svezke zadrže.


Mjestni poslovođja Vichodil: Ja tvrdim, da ne bi bilo
proti pravilom, kad bi njemačke drnžtvene svezke napustili, a
da je već i I. glavna skupština g. 1876. izdavanja njemačkoga
diela samo za 2—3 godine ustanovila.


Družtveni predsjednik: Štovana skupštino! Ja sam
osvjedočen, da ne će nastupiti bojazni g. đružtvenoga tajnika
jer svaki činovnik, koji u Hrvatskoj služi i ovdje si svoj kruh
stiče, nastoji već u vlastitom interesu, da nauči hrvatski, te
znade dobro, da mu je to jedino moguće, obćeć s inteligentnim!
Hrvati ili čitaj uć i učeć marljivo hrvatske knjige i strukovna
djela; s toga naručiti će takodjer i oni družtveni članovi naš
hrvatski list, koji hrvaštini nisu posvema vješti. Isto tako ne
će ta gospoda prestati podupirati naše družtvo, kao što i do
sada, jer nije moguće ni pomisliti, da bi jedan šumar takove
sićušne misli gojiti mogao. A ako naše družtvo i izgubi tim
načinom kojega člana, to nam ne budi tada za istim ni malo žao.


Šumar Zobundjia: Ja pitam, šta će biti, ako nam strani
listovi i susjedna družtva nebudu hjela primati u zamjenu
naš list?


Mjestni poslovođja Vichodil : Prištediv na tisku, moći
ćemo naručiti one strukovne listove, koje ne budemo mogli u
zamjeuu dobiti, ne obteretiv tim ni malo godišnjega proračuna




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 30     <-- 30 -->        PDF

- 30 —
Družtveni predsjednik: Moja gospodo! Dojavljeni
Vam već razlozi zahtjevaju, da se umjesto g. c. kr. šumarnika
Grrunda u upravljajući odbor zamjenik izabere.


Mjestni poslovodja Vichodil : Ja predlažem, da se isti


g. sumarnik zamoli, da tako dugo još članom upravljajućega
odbora ostane, dok ne bude iz Zagreba, kao što on očekuje, premješten,
a u tom slučaju da se upravljajući odbor opunovlasti,
da primi kao novoga člana upravljajućega odbora službenoga
nasljednika g. šumarnika Gruda. (Prima se jednoglasno.)
Družtveni predsjednik: Moja gospodo! Polag programa
dolaze sada eventualni predloži pojedinih družtvenih
članova na razpravu, te po redu prijavljenja ima rieč mjestni
poslovodja i ravnatelj šum. zavoda g. Vlastimil Vichodil.


Vichodil : Moja gospodo! Usudjujem se upozoriti Vas
na onu točku posebnoga izvještaja, u kojoj se predlaže, da se
pređplata na družtveni list snizi. Ja do duše ne znam, kako
je s primitci za list, nu toliko mi je poznato, da je ciena, koju
plaćamo odviše visoka. Mislim s toga, da će trebati sasvim
drugačije s našim družtvenim glasilom postupati. Grospodo! Kad
smo izdavanje družtvenoga lista zaključili bili, kumovao sam
ja tako rekuć tomu podhvatu. U koliko se siećam, spadaju
našemu družtvu mnogi šumari, koji su hrvatskomu jeziku slabo
ili vrlo malo vješti, te nisu mogli razumjeti hrvatski strukovni
list. To je i bio uzrok, što se je zaključilo bilo izdavanje družtvenoga
glasila u njemačkom i hrvatskom jeziku. Tim se je htjela
pružiti dotičnim šumarom prilika, đa se u hrvatskom jeziku podučavaju
i usavršavaju, a tim bi mogli mi onda kasnije družtveni
list samo u hrvatskom jeziku izdavati. Već eto treću godinu
trpimo znatne troškove dvostrukoga tiskanja. S toga uzroka ne
samo, da postaje list skuplji, već i zadaje uredničtvu truda i
rada, kojega mi ne možemo naplatiti. Naši njemački šumari,
kojim i onako dobro stoji čim prije naučiti hrvatski jezik, biti
će zaista s nami sporazumni, ako obustavimo njemačko izdavanje
našega lista, snizimo hrvatskomu listu razmjern o cienu,
a uvrstimo prištednju u proračun za drugi koji zajednički, koristni
i patriotični podhvat. Ja se usudjujem s toga predložiti,
neka bi štovana skupštine zaključila, da se buduće godine družtveni
list jedino u hrvatskom jeziku izdaje a predbrojbena ciena
snizi. (Višestrani Živio!)




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 37 —
programu naznačenih strukovnih pitanja. TJsudjujem se s toga
zamoliti izvjestitelja g. nadšumara Hajeka, da sa svojim izvještajem
zapocme.


Nadšumar Hajek:


Moja gospodo!


Pošto nisam hrvatskomu jeziku podpunoma vješt, biti ću
tako slobodan, te ću govoriti njemačkim jezikom, a molim Vas,
da me za to izpricate.


Moje predavanje razpada se u dva glavna diela, koji jedan
u drugoga zasiecaju. Ja pocimam govoriti o prvom pitanju,
koje glasi:


Kakovu korist pružaju sdružene šume (obćinske i imovnoobćinske)
naprama razđieljenim obzirom na šumsku upravu.


Korist sdruženih šuma u obće, napose pako korist šuma
složenih u tu svrhu, da budu zajednički upravljane (obćinske,
zadružne i imovno-obćinake šume) toliko se je u novije doba
svestrano izpitivala i priznala, da ne mogu ni pomisliti, da u
postavljenom pitanju novo stanovište zauzmem.


Sa šumarskog gledišta pružaju složene šume primjerene
veličine u obće sliedeću korist:
One dopuštaju i olakšavaju na racijonalnom temelju stojeću
korist;


One dopuštaju i olakšavaju na racijonalnom temelju stojeće
šumsko gospodarstvo, one omogućuju svrsi shodnu razdjelbu
i vršenje šumske zaštite, te umanjuju s toga u naravskom oduošaju
troškove za istu. One omogućuju namještaj posebnih
vještih gospodarskih upravitelja, te pribavljaju tim garanciju
za racijonalno gospodarstvo, kao što i za potrajnu porabu, one
omogućuju i pospiešuju valjano vodjenje sječnje (naravski pomlad
i branjevinu), one stvaraju nuzgrednu korist, kao što
pašu, žirovinu i lov, čega svega ne može u malih šumskih sastavih
biti, ili jedino na trošak prirasta.


Složene šume pribavljaju veći primitak, jerbo je prirast
mnogo veći kod racijonalnoga gospodarenja, nego što kod obične
neuredne sječnje ili kod razdieljenih u odredjenom gojenju stojećih
šumskih ekvivalenta, a pravodobni pom´ad obično se kod
razdieljenih šumskih ekvivalenta zanemari. Napokou postaju




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 38 suvišni
mnogi putevi i njibovo uzdržavanje, koji su nuždni u
šumah posjednikom razdieljenib, a tim se koristno šumsko zemljište
uzmnaža.


Napokon pružaju u racijonalnom gospodarstvu stojeći
šumski skupi garanciju proti šteti od nevremena, proti rušenju
zemlje, proti zamuljenju i mocvaranju i t. d., dočim u nepravilnoj
obično pretjeranoj porabi stojeći šumski ekvivalenti, tomu
a i goljeti s riedkom iznimkom i na ruku idu.


Ove navedene koristi nađju se osobito u većoj mjeri kod
imovno-obćinskib šuma, sastavljenih u veliko tielo. Previšnjim
sankcioniranim zakonom od 15. lipnja 1873. u bivšoj vojnoj krajini
iz segregacije c. kr. državnih šuma stvorene imovno-obćinske
šume, pružaju svojim nutrnjim uređjenjem i na istom se temeIjećom
upravom osobito pako posebnim odnošajem, u kojem
stoje pojedini ovlaštenici (članovi) obzirom na svoje vlastničtvo
i porabno pravo uživanja naprama cjelini imovne obćine, bez
dvojbe najbolju garanciju za svoje nestegnuto uzdržavanje za
svu budućnost, jerbo su tomu načelu svi ostali interesi podredjeni.


2. Pitanje . Bili se porazdieljivanje segregiranih obćinskih
šuma s narodno-gospodarstvenoga a napose sa gumarskoga gledišta
preporučalo ili ne?
Kad je već §. 21. šumarskoga zakona u načelu proti razdiobi
obćinskih šuma, te istu. iznimice dopušta samo u osobitih
slucajevih, kad je takova razdioba od silne potrebe ili kad je
od koristi, koja nije protivna sveobćo j brig i za uzdržavanje
šuma, to uspjeh na temelju gore navedenoga iznimnoga slučaja
provedenih šumskih dioba s malom iznimkom nije takov, da
govori u prilog takovoj diobi, a kod provedene razdiobe iz segregacije
postalih obćinskih šuma vrlo su riedko postignute
koristi, za koje se je kod diobe nadalo- Osobito pokazuju u
naših susjednih zemljah Tirolu, Koruškoj, Štajerskoj i Kranjskoj,
iz segregacije postali razdieljeni šumski ekvivalenti skoro skrozimice
žalostnu sliku devastacije i njezinih posljedica, tako da
su kod diobe cienjene, većim dielom pako samo prividne koristi,
ako su te i sbilja postignute, daleko nadkriljene s gubitkom)
koji je od tuđa sliedio obzirom na narodno-gospodarstvene i
šumarske interese.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 39     <-- 39 -->        PDF

- 39 —
Ako se iztražuju uzroci žalostnoga stanja razdieljenili
šuinskili ekvivalenta, to se nadje, da isti leže ne samo u istoj
provedenoj razdiobi, već osobito u nestašici interesa za uzdržavanje
n izdašnom stanju takovih šumskih ekvivalenta od njihovih
posjednika, napose pako u nestašici zakonskih odredba
obzirom na nadzor oblasti, jerbo postojeći zakoni mogu doduše
počinjenu devastaciju kazniti, nu daleko su nedostatni, da istu
uklone. Tako se dogodi, da je koja devastacija šume ili kakov
pogrešni šumski čin, za kojim ista sliedi, već sasvim počinjen
ili do velikoga stupnja uznapredovao, prije nego što su se
oblastne mjere poprimilo. Nu ne samo razdieljeni šumski ekvivalenti,
već i ihanji obeinski šumski posjedi nalaze se pos7ema
u slabom stanju, koje je nastalo većim dielom za dobe njihovoga
postanka, t. j . u periodi od započete segregacije do namještenja
vještih gospodarskih upravitelja i do uređjeiija uprave.


Uzroci tomu postali su većim dielom sami u postupku
s odkupom. Na služnost ovlaštenim pripadnu kao obćinska šuma
obično u blizini mjesta ležeće mnogostručnimi tereti služnosti
razredjene i slabo obraštene šume i pašnjaci posije dugotrajnoga
postupka i skupih parnica, a dok su iste trajale, plienile su se
šume s jedne i s druge strane. Izlučene ploštine većim dielom
su u razmjeru prema postojalomu pravu služnosti skupo izmjerene.


Fošto je iztekla riešitba, predadu se dotične ođkupne šume
obćinam bez definitivnoga gospodarstvenoga nacrta i bez ikakve
dalnje ustanove budućih prava porabe i užitka. Ovlašteni zahtievaju
i dobivaju sada iz obćinske šume točno iste koristi,
koje im je prijašnja služnostna šuma pružala bez obzira na
stanje odkupne šume i njezine mnogo manje veličine, i bez
obzira, da osim toga već kvantitativno i kvalitativno obrab-
Ijena odkupna šuma u brzo propasti mora. Namještenjem vještih
šumsicih upravitelja pa i nuždnoga šumskoga zaštitnoga osoblja
obično se ne žuri, a prečesto se dogodi, da su se obćinskoj
šumi, prije nego što su ovi organi namješteni i u službu uvedeni
i prije nego što su se oblastne mjere obzirom na buduću
upravu poprimile, nanesle već neizliečive štete.


Ne idu li tada oblasti namještenomu šumaru sa svimi
sredstvi na ruku, i ne ima li isti dosta enerzije i samozataje,
to ne stane obćinske šume pod njegovim! rukami.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 40 -
Daleko nepovoljniji postaje ođnošaj kod služnostnim odkupom
postalili individualno razđieljenili šumskih ekvivalenta,
gdje se malomu posjedniku prepušta pravo gospodarenja, nadzora
i postupanja sa dobivenim šumskim ekvivalantom. Ne
samo, da je u tako razđieljenib šumskih ekvivalentih racijonalno
šumsko gospodarstvo skoro nemoguće, a šumska služba
i pomladjivanje osobito težko, već i sam mali posjednik ne
pruža nimalo jamstva za uzdržanje šume u izdašnom stanju, te
ako gdje gdje takov posjednik često šumu poput vrtla goji, to
je samo riedki slučaj.


Obično postupa mali posjednik svojom šumom kao s glavnicom,
za kojom može u nuždi posegnuti.
Zla godina, pa šuma je propala; gdje je jučer gusta krupnogorica
stajala, ondje je danas pusti pašnjak.


U vrlo rieđkom slučaju odvaži se mali posjednik na to,
da opet zagaji šumu, jerbo se boji troškova, misleć, da će i
i onako korist od tuda vuci tek njegovi potomci.


Na temelju izrečenoga, naime na temelju u odgovoru na
prvo pitanje navedene koristi složenih šuma i dalje navedenih
nestašica i gubitaka, koji iz razdiobe segregacijom nastalih
šuma postaju, izlazi odgovor na drugo pitanje:


Porazdieljivanje segregiranih obćinskih šuma ne preporuča
se s narodno-gospodarstvenoga i napose sa šumarskoga gledišta.
Nadšumar Mallin: Ja hoću, da nado vežem navodom mojega
predgovornika još samo nekoliko kratkih opazka.


Mi svi, a osobito šumari u provincijalnoj Hrvatskoj, znamo
najbolje, koliko nam truda i napora zadaje gospodarenje s takovimi
razkomađanimi šumskimi parcelami. Mi znamo pripoviedati
o tegotnoj šumarskoj službi takovih slučajeva, o kojih
šumar u drugoj kojoj okolici i ne sanja. Isto tako nam je poznato,
da su urbarne obćine kod segregacije dobile najgori dio
šuma, dočim su gospoštije bolji dio za se zadržale. Usljed toga
ne mogu obćine niti govoriti o kakvom iznosu njim pripalih
šuma, niti im je moguće dobivati od istih kakovu korist. Sto
više, one nemogu ni plaćati šumsko zaštitno osoblje, te jednom
rječi, sve govori prije za sdruženje, nego li za dalnju kakovu
diobu. Za korist sdrvrženih šuma govore najjasnije posebnim
zakonom postale imovne obćine. Ja se usudjujem predložiti
« toga slieđeću rezoluciju za razpravljanje i za predstavku




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 41 —


zemaljskoj vladi, pređlažuć ujedno, neka bi hrvatsko-slavonsko
šumarsko družtvo nastojalo, da bi se na istu rezoluciju i u
hrvatskom saboru prigodom pretresivanja novogo šumarskoga
zakona dovoljno obazrielo.


Na temelju razprave na dnevnom redu stojećega strukovnoga
pitanja: _ ^ , . - i


1. Koju nam korist pružaju uzglobljene sume (obcmske
i šume imovnih obćina) napram razđieljenim šumam glede
šumske uprave?"
2. Da li je dioba segregiranib obćinskih šuma sa narodno
- gospodarstvenoga, a napose pako sa šumarskoga stanovišta
u Hrvatskoj probitačna ili ne?" — predlaže izvjestitelj
nadšumar Virgi l Malli n uz obrazloženje slavnoj skupštini
sliedeće: . .
Rezolucije.


Pošto je dojakošnjim izkustvom dokazano, da je već sama
razdjelba segregacijom postavših obćinskih šuma, na pojedine
urbarske obćine u pogledu uvedenja racijonalnoga šumskoga
gospodarstva za osiguranje potrajnoga užitka, rukovodjenja
uprave i nadzora a naročito uzgoja, najveća zapreka te uzrok
nazadovanju nrbarskih obćinskih šuma; naproti tome zajednica
obćinskih, naime imovinskih šuma sa stanovišta bud strukovno-
upravnoga, bud narodno - gospodarstvenoga vidjena za
upravu praktična, po narodno gospodarstvo, zajamčujući budući
obstanak i potrajni užitak šuma probitačna, — umoljava se
visoka kr. zemaljska vlada:


I.
„Da osobitom naredbom zakonom dopuštenu mogućnost
razdjelbe urbarskih obćinskih šuma na selišta ili u zajednici
stojećih naročito imovinskih na političke ili porezne
obćine, samo na sbilja opravdanu nepristranim! vještaci dokazanu
nuždu stegne. — Za zajedničko uredjenje i rukovodjenje
uprave i šumskoga gospodarstva i obrane šuma
neka visoka kralj, zemaljska vlada svojim uplivom na urbarske
obćine đjeljuje, da više njih bud u upravno-gospodarstvenenu,
bud u bar šumsko-čuvarsku zajednicu ujedini
uz razmjerni doprinos po ključu uživanja iz odnosne urbarske
u zajednici stojeće šume, koja i nadalje ostaje podpuno
vlastničtvo dotične urbarske obćine,"




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 42     <-- 42 -->        PDF

.„.-. —42


Porađ dokazane vidljive istinitosti, što su urbarske obćine
većim đielom izcrpljene šumske dielove primile, a ovi dielovi
za prelazne dobe, a i nakon predaje dulje vremena bez strukovno-
upravnoga nadzora stojeći, još većma upropašćeni bijahu,"
što je skrajno vrieme, da se na temelju gospodarstvenih osnova
započme pretvorba ovih šumskih površina u potrebi obćine odgovarajući
uzgoj, a zapušteni izsječeni dielovi umjetnim načinom
zasiju, umoljava se visoka kralj. zem. vlada:


II.
d) Za konačno provođenje segregacije, a medjutim za postavljenje
strukovnoga upravitelja za šume, koje u provedbi
segregacije stoje do vremena, dok se nakon predaje segregirani
djelovi obstojećoj upravi podvrgnu.
b) Pozivom na rezolucije skupštine hrvatsko-slavonskoga šum.
đružtva obdržavane dne 10. listopada 1878. u Sisku imade
se najprije, gdje to već učinjeno nije, šuma od obrašćene
površine, doznačene za užitak paševine, odciepiti."
c) Od prihoda iz prodaje drveta u odnosnih urbarskih šumah
umah odgovarajuća svota u postotcih za pošumljenje, ili
nabavu sjemenja izlučiti, te obćinari na šumske radnje
putem ovrhe pritegnuti, ako takove dobrovoljno u opredieljenom
roku obavljali ne bi."


Priznavajuć pače, da je ne bi bilo, uztražili bi vrhovnu kontrolu
države nad obćinskimi šumami kao javnom pučkom dobru,
koja ju punim pravom ide, ali na žao nam se daje, što moramo
ovdje očitovati, da se ta kontrola, koju političke oblasti na ime
visoke kralj, zemaljske vlade vrše, u extremih giblje.


Dočim su političke oblasti osobito I. molbe u nekih podžupanijah
naprama šumarstvu sasma bezbrižne, naročito što se
šumskih posala tiče, da se poslovi prikupljanja i sijanja sjemenja,
gradjenja .sječina i zabrana pravodobn o izvedu, šumske
štete u dobi razpravljaju i utjeraju, šumskim činovnikom i
šumskom osoblju plaća redovito izplaćuje, opažamo drugdje
naime kod imovnih obćina, da državna kontrola u osobi vladinog
povjerenika zasjeca pače dominira šumsko gospodarstvo
i upravu. Tako se n. pr. ne mogu odborske sjednice, koje su čisto
gospodarstvene naravi, po predsjedniku bez dogovora i privole
vladinoga povjerenika sazvati, a još manje držati, (u krajini




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 23     <-- 23 -->        PDF

~ 23 ~


Polag zaključka blagajničkoga dnevnika iznosi svota u
blagajni današnjim danom 325 fr. 88 novč., pošto bi se do godišnjeg
zaključka samo razmjerno neznatna svota od po prilici
400 for. izdati mogla, a zaostatci pako za god. 1878. polag priležećega
izkaza zaostataka 1602 for. 69 nov. iznose, to bi se
prava družtvena imovina koncem t. g. sa 1528 for. 57 novč.


označila.
Družtveni računi. «
Za izpitanje prćdležećib godišnjih konačnih računa za


g. 1877. kao što i proračuna za god. 1879. neka izvoli štovana
skupština odbor od 3 družtvena člana izabrati.
Ovo povoljno stanje družtvene blagajne odnosno imovinskoga
izkaza nuka upravljajući odbor, da predloži štovanoj skupštini,
da bi ova dosađanju predbrojnu cienu na družtveni list,
u smislu 0 tom već u prvoj redovitoj glavnoj skupštini prihvaćenoga
zaključka, primjerno snizila i to za prave članove, koji
družtveni list u oba jezika dobivaju od 4 for. na 3 for., za one
koji ga samo u jednom jeziku dobivaju od 2 for. na 1 for. 50 nov.
Za predbrojnike i to za šumarske činovnike u mjesto 5 for. sa
4 for., za šumske zaštitne organe u mjesto 3 for. sa 2 for.


U godišnjem proračunu za 1879., koji će medjutim štovanoj
skupštini na odobrenje predložen biti, uzete su u račun već
ove polakšice, pa ipak pokazuje se preliminirani godišnji primitak
na 2300 for., izdatak naproti od 1748 for., te preostaje
po tom još uvjek višak od 561 for. a. vr.


Družtveni list.


Sto se tiče družtvenoga lista, koji se po upravljajućem odboru
uredjuje, to su se naši družtveni članovi osvjedočili, da
smo mi u njem ako ne kakove senzacionalne članke, a ono ipak
sastavke donasali, koji skrozimice iz pera naših domaćih šumara
potiču, te mnogu liepu i praktičnu poduku sadržavaju, kakvu
mi upravo u sadanjih šumarsko-gospodarstvenih okolnostih najviše
trebamo ; isti bo se osnivaju na izkustvih višegodišnje prakse
u hrvatsko-slavonskih šumah. U kolike to vriednost našemu
glasila podiže, prepuštamo cienjenoj razsudbi naših družtvenih
članova.


Najrevniji suradnici našega družtvenoga ^^lasila bijahu sliedeća
gospoda:




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 43 se
samo 8 dana prije vladinomu povjereniku najavi. Op. ured.)


akoprem se zaključci ne izvadjuju, dok po njemu odobreni zapisnik
ne stigne. Dogodi se, da je vladin povjerenik više dana
odsutan, zaostaju prešne naravi predmeti. Nije dosta, što je
uprava otegoćena, što svaki podnesak imovne obćine kroz vladinoga
povjerenika na vladuide, koji i opet duže vremena odsutnošeu
riešenje otegoćuje, nego on može svojim izvješćem sa pristranoga
gledišta i osujetiti strukovnu nakanu šumske uprave.
Dogoditi se može, da vladin povjerenik u osobi velikoga župana
iz prevelike revnosti i sućuti napram narodu, koji u što većoj
paševinskoj prostoriji gleda uvjet blagostanja, saslušavši želje
puka, obećaje, da će se u. zagajenje ili u zakup u svrku pošum-
Ijenja stavljene sječine ili šumske čistine otvoriti, akoprem odnosna
obćina do 6000 rali otvorene šume i paše imati može,
naproti tomu niti 2000 blaga, a znademo, da je baš nerazmjerno
veliki pašinski prostor uzrok padanju blaga. To isto valja u
pogledu drvosječina, koje su od odnosnih sela udaljene, nemanje
što se pripadnost drva žiteljem u medje šumskoga prihoda
(etat) stegnuti mora. Ovakove vrsti tužbe pođnašaju se vladinomu
povjereniku po žiteljstvu, te se šumski ured pozivlje na
odgovornost i obrazložena izvješća, dočim se isti kod žiteljstva
omrazuje, a ne obazire se na to, da su žitelji bliže sela ležeće
šume za prelazne dobe izsjekli, te da se baš u okolišu potrošnih
mjesta šume najvećom brižljivosti gojiti moraju, i da šumska
uprava ponajprije nastojati imade, da privede šume u normalno
stanje, koje jedino potrajni užitak osigurava, ne osvrćući se na
to, da je ključem dielbe šuma na polovicu vriednosti pučanstvo
uzkraćeno, da se broj kuća dielbom sve to više umnožava, te


da se narod na štednju opomenuti imade. Dogoditi se može, da
vladin povjerenik u svojstvu velikoga župana dopustiti može,
da obćinsko vieće na predlog kojega poduzetnika zaključi, da
SI IZ imovinskih šuma samovlastno doznači drvo za
skupo ej eni kakovi most ma na kojem kanalu u slučaju, da taj
kanal počastno ime velikoga župana nosi. (Ovakov slučaj nije u
krajini moguć. Op, ur.)


Dogoditi se može, da vladin povjerenik, da može đomininirati
upravljajućim odborom i tim imovnom obćinom, nastoji,
fla same obćinske načelnike u upravljajući odbor dooije. Ovakov
slučaj mogao bi biti uspješan po imovinsku obćinu, da




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 44 nije
separatističnih težnja i mjestnih interesa, koje bi i vladin
povjerenik, ako ne očito bar potajno i odobravati mogao.


Pošto svaka stvar ima i svoju sjenastu stranu, dužni smo
sve moguće slučaje u obzir uzeti, kada govorimo o zajednici
šumskoj, naročito o imovnoj obćini, nad kojom vlada vrhovnu
kontrolu imade.


Krasan ovaj zavod imovne obćine od prevelike važnosti
za narodno gospodarstvo i gradjansku samostalnost hrvatskoga
naroda ne ima osim osnovnog zakona od 15. lipnja 1878. druge
ustanove, kojom bi se uredio djelokrug zastupstva, dužnosti
uprave, vrhovni nadzor, rukovodjenje blagajne, razpoloženje sa
gotovim prihodom u novcu, disciplinarni postupnik napram
činovičtvu i šumskom osoblju i t. đ.


Tim je neizbježivo, da šumski ured, kolebajući izmedju
pravljajućega odbora s jedne, vlade i vladinog povjerenika
s druge strane, ako hoće da udovolji strukovnim zahtjevom,
mora da dođje u nepovoljne kolisije. Tomu svemu nije se čuditi,
ne imajući šumarstvo kod vlade pored jednoga strukovnoga izvjestitelja
u svojstvu tajnika, koji je kao takov više na zeleni
stol, nego na zelenu šumu prikopčan, nikoga, koji bi ga zagovarati
i potrebito ravnovesje uđesiti i uzdržati mogao. (Kod
krajiške uprave postoji posebni referat za imovne obćine. —
Op. ur.)


Vraćajući se na ob&e, imadem još pridodati što svi ovdje
na žalost izkusismo, da područno nam šumsko čuvarsko osoblje
ne uživa u slojevih pučanstva ono štovanje, koje ga kao javnu
stražu, hoće li da svojoj težkoj dužnosti udovolji, punim pravom
ide. Uzroci tomu jesu:


a) slaba plaća i obskrba šumskoga osoblja;


6) odvisnost šumskoga osoblja od obćinskih ureda i obćinara;


c) spora razprava šumskih šteta i postupak kod iste, što se


ne uzima obzir na otežćujuće okolnosti, kada je, u koje


vrieme, da li više puta okrivljenik obtužen, da li je lu


gara opsovao, pače ga pred razpravljajućim činovnikom


nekažnjen psuje;


d) što se postupnici šumskih ureda na razpravu pozvati ne


moraju, te je time predmet posve u rukuh razpravljajućega


Činovnika,




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 45     <-- 45 -->        PDF

- 45 —
e) a kod sudova, ako lugar svjedoka ne imade, zabacuje se
njegova prijava, akoprem je zaprisegnut lugar, doČim se obtuženik,
ako ne priznaje, nevinim proglasuje.


Na temelju predhodnoga ovoga razlaganja uslobodjujem se
predložiti si. skupštini sliedeću resoluciju, da ju sa ostalimi
visokoj kr. zem. vladi dostavi.


III.
a) Da visoka kr. zem. vlada u sporazumljenju sa c. kr. vojnim
zapovjedničtvom kao upravom krajine, skup.štinu delegata
svih imovnih obćina sazove u svrhu konačnoga uredjenja
zavoda imovnih obćina na temelju zakona od 3. lipnja
1873. Ova skupština imala bi i o zajedničkoj osnovnoj glavnici
viećati i svoj predlog staviti, kako da se ova po razmjernomu
doprinosu svih imovnih obćina osnuje u svrhu,
da se iz kamata njezinih plaće i mirovine čioovničtva i
Šumskoga osoblja podmiriti mogu, koje bi se tada iz jedne
u drugu imovnu obćinu premješćivati moglo, nadalje neka
bi obe vlade U sporozumljenju imovnim obćinam naznačile,
na koji način da se investicionalne zaklade imovnih obćina
sigurno i plodonosno ulažu i u koje svrhe u prvom redu
upotrebe.


6) Da se stvori poseban odsjek kod kr. zem. vlade za imovne
i urbarske obćine.


c) Na temelju izraženih tegoba, shodna glede razprave šumskih
šteta po smislu šumskoga zakona odredi, te padši ugled
šumskoga osoblja uzpostavi, kako to javnu stražu ide, a
osobiti obzir na utjerivanje dosudjenih šumskih odšteta uzme.


U Križevcih, dana 21. listopada 1878.


Virgil Mallin m. p.


Županijski šumar Demetrović . Ja izjavljujem, da sam
s mojim predgovornikom podpunoma istoga mnienja, te hoću
da samo k prvoj točki njegovoga govora dodadem, da ja upravo
^ mojem kotaru urbarnih obćina imadem, a njihov posjed obuhvaća
jedva 20—30 jutara. Te pako obćine ne samo, da svoje
šumske zaštitne organe vrlo neredovito plaćaju, već da su kao
takovi namještene osobe, koje ni malo njim postavljenim zahtjevom




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 46 —


ne odgovaraj´u. A to ne može skoro drugačije ni biti, jer nekoji
od tih lugara dobivaju godišnju plaću od 5 for., slovom
pet forinti a. vr. Plaća obćinskomu šumaru doduše je zakonom
propisana, nu obstoji samo na papiru. U istinu mora šumar
često više godina čekati, dok bude izplaćen. Takove okolnosti
ne mogu obstati, a svaki od mojih drugova može pojmiti, kako
marljivo i veselo obavlja obćinski šumar svoju službu uz takove
okolnosti. Ja molim s toga, da i u tom smislu posreduje hrv.slav.
šumarsko družtvo.


Ravnatelj šumarskoga učilišta Vichodil: Ja sam višekrat
proputovao Posavinom i Podravinom, te se osvjedočio, da
ima seoskih gospodara, čiji ukupni posjed iznosi jedva 4—5
jutara zemljišta, a uza to imade marve 35—40 glava. Ja molim,
da se konstatira, koliko upravo zemljišta dolazi na jednu glavu
i da li nije živarenje te marve nalično mučenju živine? E,azumieva
se po sebi, da se uzdržavanje tolike stoke dade jedino
tumačiti porabom šumske paše. U ostalom ja sam istoga mnienja
s g. nadšumaram Malinom, te preporučam, da se jednoglasno
primi pred nami ležeća resolucija. (Višekratni Živio.)


Družtveni predsjednik: Ima li još tko kakovu primjetbu
ili prigovor? — Ja proglašujem ovim, da je resolucija
jednoglasno primljena.


Družtveni predsjednik: Pošto smo naš program izcrpili,
te već nitko rieč ne zahtieva, zaključujem našu III. redovitu
glavnu skupštinu sa srdačnim šumarskim pozdravom
svim našim družtvenim članovom, i sa željom, da se opet veselo
do godine vidimo na hrvatskom Krasu. Ujedno usudjujem se
ovim javno izraziti našu najsrdačniju zahvalnost g. vladinomu
povjereniku i velikomu županu presvjetlomu gospodinu Lazaru
Davidović u na trudu i pozornosti, kojom je naše razprave
pratio, kao što i poglavitomu gospodinu načelniku Ferdi Buban
ovi ću na njegovoj, družtvu našemu izkazanoj predusret-
Ijivosti. (Burni Zivili!)


Pošto je sjednica zaključena bila, upute se svi članovi u
svratiste „k Zrinjskomu", gdje je polag programa vrlo veseli
banket priredjen bio. Od mnogobrojnih, tom prigodom izrečenih
zdravica, vriedno je spomenuti onu g. nadšumara Mallin a
našoj domovini Hrvatskoj, a g. družtvenoga predsjednika pokrovitelju
hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, njegovoj




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 47     <-- 47 -->        PDF

- 47 —
irr visosti prejasnomu knezu Maximilij anu Tliurn-Taxisu,
što se je njegovoj prejasnosti brzojavom u E,ezno (Regensburg)
dojavilo, čestitajuć mu ujedno k njegovomu visokomu imendanu-
Istim putem prispije sliedeći odgovor:


Prejasni knez Maximilija n zahvaljuje mnogo na čestitci.
Grof B 0 0 s.


Osim gore pomenutih zdravica bilo je još mnogo drugih,
Jioje su sve sa zasluženim povladjivanjem i s burnim Živio
popraćene.


Isto tako odgovorilo se s burnim Živio na brzojavni pozdrav
brodske imovne obćine po tamošnjem predstojniku i
činovnicih gospodarstvenoga ureda.


Tako se je redala zdravica za zdravicom, a kad se je
stalo pjevati rodoljubne pjesme, nastade sveobće veselje; dok
nije napokon g. mjestni poslovodja na razstanak opomenuo, a
gosp. družtveni predsjednik s nekoliko sgodnih rieči banket
zaključio.


Pod utiskom još rodoljubivih zdravica uputiše se sada svi
prisutni družtveni članrvi, kao što i veći dio od službe prostih
profesora šumarskoga zavoda u obližnju na puškomet od grada
odaljenu ratarnicu, gdje upravo s paše se vrativšu marvu razgledaše,
medju kojom su se osobito izticale liepe krave holandežke
pasmine. U posebnom predielu staje ležeća junađ odavala je
jasno nastojanje, da se parenjem raznih pasmina podigne domaće
stočarstvo. Takodjer u staji spravljeni kulinići imali bi se na
drugo koje sgodnije mjesto prenieti, jer ondješnji pod od opeka
neće se moći za dugo opirati rovanju kulinića. U dvorištu u
ogradi od žioka bilo je više žriebadi, đočim je starija od 2
do 3 godine ždriebad bila u posebnoj staji smještena. Tik uz
staje u sušah, žitnjacih i spremnicah nalazi se mlatilo, svake


vrsti žela, strojeva za sijanje i u obće množina gospodarstvenih
strojeva novije i starije konstrukcije. Iz suša zaputiše se družtveni
članovi vodjeni uvjek g. ravnateljem Vichodilom u razsadnik,
botanički vrt i kroz školsku šumu u zavodski vinograd,
^to se napose školske šume tiče, to nam se ista čini premalena;
jer 200 jutara šume, u kojoj se osim toga sa tri metode
Uzgajanja gospodari (naime gojenje krupno-, srednjo- i sitno
§once) nije dovoljno za uglednu gospodarsku skupninu. Pitomci
^ide doduše u toj školskoj šumi praktičnu porabu najpoznatijih


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 16 —
0 jednogodišnjoj dobrovoljnoj službi slušatelja višega odjela
u e. kr. vojsci valjaju postojeći propisi.


Nastavni jezik na višem i nižem odjelu je hrvatski.


Iz ovoga vidi se, da je šumarsko i gospodarstveno učilište
u Križevcu dovoljno svimi mogućimi pomoćnimi učili providjeno,
te da će svi oni slušatelji, koji su svoje naukovno vrieme dovoljno
upotriebiti znali, a izstupom iz zavoda svoje nauke ne
zaključili, postati u svakoj struci, bilo u šumarskoj ili gospodarstvenoj
zbilja vještaci.


Nadajmo se, da će se s nedavno obavljenom reorganizacijom,
kao što i s pomnožanim brojem učiteljskih sila, naš zemaljski
zavod moći uzporedit ostalim sličnim zavodom Austrougarske.


S takovom željom ostavismo pod večernji sumrak, izrazivši
zahvalu prije još jednom svoj gospodi profesorom na njihovoj
uslužnosti, s kojom su nam ljepote svojega zavoda kazivali.


U svratištu „k Zrinjskomu" sastade se opet na večer
cjelokupno družtvo, da se ugodnim načinom porazgovori, pretresujuć,
što je danas vidilo.


U jutro 21. listopada uputiše se napokon družtveni predsjednik
s mjestnim poslovodjom i družtvenim tajnikom gospodi
kr. vel. županu i načelniku, da ih na skupštinu, koja je
bila u 9 sati urečena, najučtivije pozovu.


Prije 9 sati napuni se već gradska viećnica, koju je slavno
zastupstvo grada Križevca hrv.-slav. šumarskomu družtvu za
obdržavanje skupštine najprijaznije ustupilo bilo, slušatelji šumarskoga
i gospodarstvenoga učilišta, dočim su družtveni članovi
na priredjene stolice posjedali. Prisutni pako bijahu sliedeći:


U ime upravljajućeg odbora; predsjednik g. Mijo Vrbanić,


0.
kr. nadzornik šuma.
Družtveni tajnik: c. kr. šumar Vojtjeh Sandtner.
Odbornik: g. ravnatelj šum. učilišta Vlastimil Vichodil,
ujedno
kao mjestni poslovodja.
Kao zamjenik mjestnog poslovodje: kr. županijski nadšumar
g. Jakov Furlan.
Kao perovodja i ujedno izvjestitelj: g. nađšumar Virgil
Malin; kao referent: g. nađšumar Bogoslav Hajek.
Nadalje pravi članovi.


G. kr. županijski nađšumar Bouček iz Rieke (Primorje).


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 15 -
Osim toga imade zavod kemički laboratorij sa lučbenotehnologičkim
kabinetom.


2. Knjižnica^
3.
Zavodsko dobro, na koje spada:
kućni prostor i dvorište . . . ^ 1.89
vrt i sadilnjaci „ 7.92
voćnjak i šljivik „ 7,76
oranice . . „ 65.00
livade . . . „ 60.37
pašnjaci „ 5.86
vinograd „ 1.72
krupnogorica „ 99.47
sitnogorica „ 15.71
neplodno (putevi, šikarje itd.) „ 4.57
´SkupirT"^,;"27(X28
Stoka svake vrsti, sbirka ratila, orudja i raznih strojeva,
kolarnica, kovačnica, sirarnica itd.


4. Poučna putovanja na gospodarstva privatnih posjednika.
-B) Ra tami c a.


Ratarski učenici dobivaju u ratarnici uz stan i hranu podpunu
obskrbu. Nauk traje tri godine.


Osim strukovnoga podučavanja u školi upotrebljavaju se
ratari kod svih gospodarskih radnja. Polag potrebe otvorit će
se i posebni tečaji za vrtlarstvo, vinarstvo, ladanjsko živinarstvo
i za lugare. Predmeti i nauko vn a osnova proglasuju se u
školskom izviešću.


Ratari uzdržavaju se ili o trošku obćina na temelju posebnih
zaklada uz godišnji prinos od 120 st. ili o trošku krajiškoga
erara od 170 st., ili o trošku zemaljskom ili privatnika.


Za izpražnjena mjesta ratarskih stipendija razpisuje se
pnje izmaka svake školske godine natječaj.


Da se tko priuii u ratarnicu, treba da je navršio 16. godinu
života, da je zdrav, kriepak, -ćudoredan, i da je dobrim uspjehom
svršio pučku školu. S toga valja doprinesti: krstni list, školsku
svjedočbu, izvadak iz gruntovnice, liečnioku svjedočbu i privo-
Ijenje roditelja ili skrbnika.


Školska godina počimlje 1. listopada.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 48     <-- 48 -->        PDF

metoda uzgajanja, ali ne učinak tih različitih načina uzgajanja
na samo gospodarstvo, te u obće ne mogu si stvoriti pravoga
pojma 0 posebnom jedinstvu i postupku gospodarstvenom. —.
Školska šuma morala bi najmanje 10 puta onolika biti, da bi
svojoj svrsi odgovarala, te bi imala biti upravo kao samostalan
revir od posebnoga šume upravitelja upravljana, dočim bi se
pitomci imali baviti svimi poslovi oko uzdržavanja šume, a
djelomice i tjeranjem gospodarstva s ovim revirom. Tim načinom
bilo bi im moguće sliediti uspjeh svojih praktičnih radnja, prispodabljati
iznose Sestara sa svojimi procjenami, izkušati vriednost
različitih metoda procjene, te u obće na najlakši način
upoznati se sa samostalnim tjeranjem gospodarstvenoga jedinstva,
shvativ buduću svoju zadaću kao upravitelji gospodarstva.


U obće sadanja školska šuma pokazuje takovu njegu, kakva
se upravo može očekivati od šume. opredieljene za školske svrhe
Prošav po duljini kroz cielu školsku Sumu, dospješe učestnici
tog izleta u zavodski vinograd. U liepo ležećem vinogradskom
Ijetniku završiše ovaj veseli i pun užitka dan u najugodnijoj
zabavi s prijateljskom večerom, koju im je bio profesor Trummer
priredio.


Tek kasno u noć razstađoše se pojedini druztveni članovi,
da mogu kratkim snom okriepljeni, drugi dan 22. listopada
izletiti kroz šume križevačke i sv. gjurgjevačke imovne obćine
do Belovara.


Izlet.


Isto tako kao što i đya prijašnja dana obećavao je 22.
listopada, da će za izlet biti veoma povoljan i ugodan dan. U
svratištu „k Zrinjskomu" sakupljeni učestnici izleta, budu prije
odlazka od mjestnoga poslovodje g. ravnatelja Vichodila najsrdačnijim
načinom pozdravljeni, te se popnu na 6 kola, naručenih
od križevačke imovne obćine. Još jednom spustiše gromoviti
šumarski pozdrav i živio gostoljubivomu gradu Križevcu,


g. mjestnomu poslovodji, kao što i gg. profesorom kr. šumarskoga
i gospodarskoga učilišta, te odjuriše pod vodstvom kr.
šumarnika g. Edmunda Wiethe a put obližnjeg križevačkoj
imovnoj obćini pripadajućega šumskoga dieia Borje i Topolje.
Nadšumar i upravitelj gospodarskoga ureda, g. Bogoslav
Hajek, preuze sada dužnosti čičeronove. — Primjereno strmom
prama sjeveru nizbrdicom vodio je put kroz prilično gustu, oko




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 52 —


jedva 40godišnja hrastova šuma imati preko 35 normalnih hvati
množine drva po jutru.


Uz ove nade pune hrastove sastojine pruža se g. 1877.
povoljnim uspjehom nasadjeno sjemenište, od kojega se je samo
oko 3 jutra u nacrtu gojenja za g. 1879. za umjetno zagajivanje
predložilo. Da k ovim svim liepim hrastovim sastojinam
i zla strana ne uzmanjka, nadjoše učestnici izleta za ovim po
pravilih šumskoga gospodarstva nasadjenim sjemeništem na
daleko protežuću se 5—20godišnju hrastovu branjevinu, koja
pako tog naziva ne zaslužuje; jer to je sama glogova grič
izpremiešana gdje gdje s malo hrastova. Što će iz toga šumskoga
diela biti, to ne zna pravo ni sam sadanji upravitelj
gospodarstva. Za sada je to samo zaklonište vukova, pa i sbilja
oni su tuj vrlo rado svoje sielo udarili. Putujuć tako, nađodje
već i večer, kad smo se popeli na naša kola, koja su nas na
cesti čekala, te odjurili u jedva četvrt sata odaljeni kralj, grad
Belovar. U prYOJ gostioni belovarskoj odsjedosmo, te veselom
večerom završismo taj po nas koristni i veseli dan. Prije podne


23. listopada posjetismo kralj, šumski ured i gospodarske urede
obijuh imovnih obćina. Tom prigodom pokaza nam kr. šumarnik
g. Edmunđ Wieth e veliki i vrlo dobro uzdržani komad rogova
mahova jelena (Mooshirsch), koji je u tamošnjih državnih šumah
nadjen, dokaz, da je naša liepa Hrvatska nedavno takodjer
velike i plemenite divljaci imala, koje je napredujuća kultura izstisnula.
Ponukani g. Sumarnikom Wietheom pođjosmo svi gospodinu
kr, nadmjerniku P o p e 1 u, koji nam je s najvećom uslužnošću
pokazao liepu svoju zbirku kosti predpotopnih životinja
koje su nadjene stranom u tamošnjoj okolici prigodom izkapanja,
stranom u Dravi. I ovdje nadjosmo ulomke jelenovih
rogova, mamutovih kosti, kli i t. d.
Da kratki boravak u Belovaru čim bolje upotriebe, uputiše
se svi učestnici izleta na predlog g. nadšumara Mallin a
u obližnju gradu Belovaru šumu Borik, koja pripada sv. gjurgjevačkoj
imovnoj obćini. Ista zauzimlje 85 jutara, te je pretežno
sastojina crnogorice u kojoj se izim omorike i jele takodjer
i hrastovi raztreSeni nalaze. Starost biti će po prilici od 50 do
60 godina, a množina drva može se po prilici na 35 norm. hvati
ocieniti. Godine 1877. nasadio se je mali komadić žirovinom,
Postanak toga nasada datira se još iz vremena bivše vojničke




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 54 —


kući s osvjedočenjem, da liepa budućnost čeka ono mjesto, gdje
takoTO rođoljubje vlada i gdje se tolike simpatije za domaći
napredak izjavljuju, kao što su se to hrvatsko-slavonskomu
šumarskomu družtvu, te da je tuj zaista kulturni napredak.


Po našem upravljajućem odboru u ime hrvatsko-slavonskoga
šumarskoga družtva javno izrečena bvala nije još zaista
nikada bila iz veselijega srca, te mi ne možemo s toga s manjega,
a da zaključujuć izvještaj naše III. redovite glavne skupštine
ne kliknemo srdačni: Zivili svi oni, koji su našemu družtvu
nakloni ili koji ga, ma bilo čim, u njegovom napredku podupiru!
Zivili! a do godine, ako bog da, sretno i veselo na hrvatskom
Krasu!


Vojtjeh Sandtner,


izvjestitelj i đružtveiii tajnik.


Hazne viesti.


(Družtvene viesti.) Družtvu pristupise kao pravi 61anovi: gg. c. kr.
šumarnik Kajko Eiehter; c. kr. šumari: Brouček, Brousil i Harrer; e. kr.
lugari: Alimpić, Bogetić, Bartulic, Bosaneid, Bertić, Bošnjakovi^, Divid,
Damjanovid, Domad, Glavoševid, Galla, Kopid Kneževid, Klađarid, Sudid,
Looš, Markovac, Miskrid, Markovid, Peakid, Pavlovid, Stoišid, Subotin, Sekulid,
Tomašević, Unukio, Vraničić, Vukasinovid, Vukovid, Vlaović, Veljko
i Vasid; nadalje gg. kr. žup. nađšumar Ottokar Bouček iz Rieke, g. Franjo
KesterSauek, kralj. asistent na šumarskom zavodu u Križevcu; trgovačka
tvrđka šum. sjem. Eifler i drug u Bedu; gg. šumari: Josip Malner, Franjo
Kleiner, Miroslav Miittermuller; pomoćni šumari: Franjo Bonl i Josip Ož-
bolt; pristav šumarskih ureda: Ivan Ficbj; šumarski vježbenik Lovro
Plescliko; lugari: Stjepan Janeš , Franjo Copp; šum. čuvari: Ante Volf,
Matija Žagar, Franjo Zagar, Blaž Lipovac, Vinko Turk, Ivo Kraljevac,
Stipo Kraljevac, Tomo Ljuboevid, Ivo Jagar, Petar Kocian, Petar Kerlid,
Ivo Babić, Joso Vašara, Ivo Ivaštinović, Ivo Prođanovid, Mojo Todorevid,
Vinko Brovet, Grga Žagar, Franjo Ožbolt i asistent šum. ureda Toma Civid.
Kao podupirajudi član: slavno poglavarstvo slob. kralj, grad Petrinje
i nađšumar Luka Tomljenovid.


Svojevoljno izstupio iz družtva: kr. šumar Ivan Hell, c. kr. šumar
Tauber: o. kr. lugari: Stievid, Kovačević i Stevid. Ne navev uzroka i ne
uajaviv svoj izstup iz družtva vratige priposlani im 4. svezak đružtvenoga
glasila sliededa gg.: šumar DausoL, šum. pristav Hoyer, Lasid i Tlusty iz
Lekenika i šumar Sieber iz Eohida.


(Osobne promjene.) Imenovani : nadšumarom i upraviteljem ureda
kod ogulinske imovne obdine šumar Dragutin C z i h a k , protustavnikom




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 22     <-- 22 -->        PDF

22



15. Krankheiten der Holzgewachse od dra. Hartiga.
16.
Die Douglasficbte und andere Nadelholzer Nordamerikas
in Bezug auf ibren forstlicben Anbau in Europa
od dra. Bootba.
17.
Die Taxation des Mittelwaldes od nadiumara Josipa
Weise-a.
18.
Anleitung zur Anfertigung forstlicher Terrainkarten
od šumarskoga asistenta Cruga.
19.
Leitfaden zur Durcbfiihrung von Commassationen und
Regelung gemeinsamer Nutzungsrecbte od c, kr. šum.
katastr, procienitelja Schindlera.
20.
Napokon 100 družtvenih svezaka češkoga šumarskoga
družtva pocamši od njegovoga utemeljenja pa do ove
godine, koje je češko šumarsko družtvo našemu družtvu
uz neznatnu cienu od 10 for. a. vr. prepustilo.
Badava priposlane su družtvu slieđeće knjige:


Vereinsorgan des osterr. Reichs-Forstvereines,


>^; „ bohm. Forstvereines.
´
g , „ niederbsterr. Forstvereines.
^ „ ungar. Forstvereines.
g; „ krainiscb-kiistenland. Forstvereines.


Nadalje godišnje izvješće šumarske škole u Eulenburgu i
kr. šumarskoga zavoda u Križevcih, te napokon šumarski listovi
„Haj" i „Waldhutte".


Knjižnica hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva broji
po tom do sada 166 svezaka i knjiga.


U smislu zaključka glavne skupštine u Sisku bjehu za
sjednice upravljajnćega odbora posebne prostorije najmljene.
Ove đružtvene prostorije uredile su se niže spomenutim pokućtvom
i to:


1 stol na krila za
1 stojaći pisaonik .9


. J,


1 stavac za knjige


,J 5
1 ormar .... 7





9 stolica ....
27





1 stojeći klinčenjak za
5





Svota
aa . . for. 65




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 49     <-- 49 -->        PDF

- 49 —
120 iutara veliku sastojinu borova i hrastova. Razmjerno pomiešano
može biti 0.5 hrastova i 0´5 borova. Na čvrstoj glinastoj
i pješčenastoj zemlji uspieva bor vrlo liepo, te će do mala
i hrast nadkriliti; dokaz, da i domovina hrasta (Hrvatska) može
uz stanovite okolnosti i crnogorici malo mjestance ustupiti.


Jedva prispjesmo mi učestnici izleta na visinu, koja sačinjava
prvi dio kod grada Križevca pocimajućega niza brežuljaka,
eto nas već u 100—120-godišnjoj krupnogorici nazvanoj
Barici, sastojećoj od 0-2 hrastova a 0.8 bukava sa 50 po prilici
normalnih hvati množine drva po jutru; premda djelomice prekinut,
može se završetak u obće povoljnim smatrati; ova po
prilici 100 jvitara prostrana visoka sastojina, čini se kao da
nije uz najpovoljnije uvjete porasta izrasla bukva, a djelomice
i hrast jest ponajviše kratkoga debla, a izvanredno granat; naproti
susjedni šestari (Podleštak) pružajuo se prama jugozapadu
uspievaju vrlo liepo. U šestarih godine 1872. i 1873. naravskim
pomladjenjem izrasli omladak nije onako pravilno razvitoga
panja, kao što oni umjetno zagajeni šestaii od godine 1874.,
1875. i 1876., nu ipak njihov završetak može se uvjek podpunim
označiti, čemu ne malo đoprinašaju gusto nanesene breze.
Iz toga uzroka mogu one vriediti kao kratkotrajna smjesa, pa
ako se i smatraju one kod nas u Hrvatskoj dosadnim šiimskim
korovom, to ovdje ipak zadovoljavaju svojoj svrsi, izpunjujuć
naime praznine. Grodine 1877. postavljeni šestari nisu još posvema
očišćeni, a ostavljeni zaostatci hrastova imadu izpaniti
neposijanu još možda prazninu.


Na šestarskom prostoru nalaze se u liepom redu posijane listvenice,
omorike i crni bori, koji imadu nadoknaditi u svoje vrieme
nestašicu u bukovih šumah križevacke imovne obćine. Od ovud
dodjosmo u liepo proklaštrenu, oko 400 jutara prostranu 15—20
godišnju mladu sastojinu (Joznak) od 0.5 hrastova i 0.5 graba.
Ako ćemo po umnom i upravo po šumarski provedenom proklaštrenju
suditi cjelokupno gospodarstvo, to si može križevačka
imovna obćina sbilja čestitati na svojih šumarskih činovnicihšumarskom zaštitnom osoblju. Vriedno je jošte ovdje spomenuti,
da je neki Izraelićanin prigodom ovog proklaštrenja pokušao
guliti izsječene hrastove, te se je bio obvezao po nalogu šumskoga
osoblja cielu sastojinu pročistiti, a za to mti se je prepustila
oguljena kora. Nu pošto se je skoro izključivo mekano


4




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 86--,
drvlje i grab izvaditi mogao, a samo gdje gdje po koje hrastovo
stabalce, prevari se Židov u svojem računu, te okrenu pete.


Sa svim tim pako jedva je još do 80 jutara od ciele šume
nepročišćeno, tako, da će još tečajem buduće godine proklaštrenje
čitave šumske ploštine ođ 400 jutara dogotovljeno biti.


Zapadno od Joznaka opazismo naravskim pođmlađom god.
1873. postalu mlađu sastojinu od 0.5 graba, 0.2 bora, 0.1 breze
i 0´2 hrasta, sa umjetno u šumu nabacanimi kestenji. Gdjekoje
praznine morale su se godine 1877. izpraviti.


Posije kratke vožnje donesoše nas kola u šumski dio Liešće,
liepu tu 60—70 godišnju grabovu sastojinu u ravnoj dolini,
s množinom drva od 35 po prilici normalnih hvati po jutru.
Rieđki nalazeći se zaostali kratkoga panja hrastovi (kržljavci)
posjeći će se posije proklaštrenja tako, da će gra,b kao jedina
sastojina ostati. Grabi, koji su ovdje veoma jaki, biti će vrlo
prikladni za drvo za gradju, te su ovdje ođ rieđke vriednosti.
Nedaleko ođ tuđ nadjosmo zanimivu uspomenu iz burne dobe
(1848), naime 150 po prilici godina staru grabovu sastojinu
(Strana), koja je nasilnom navalom neprijatelja posvema svojega
vienca lišena, t. j . kao da joj je glava odsječena. Guste ovrsne
mladice nadomjestile su davno već taj gubitak, tako đa se danas
množina drva te dosta riedko pročišćene sastojine računa na
35 po prilici normalnih hvati po jutru, dočim je prirast kakvoće
i vriednosti sasvim propao.


U obližnjem mjestu Sv. Ivanu čekao nas je u tamošnjoj
gostioni po nadšumaru Hajeku , kao zastupniku križevačke
obćine priredjeni objed, koji nije samo naš gladni želudac zadovoljio,
već i svjedokom bio poznate od davna hrvatske gostoljubivosti,
s kojom nas je križevačka imovna obćina na svojem
zemljištu pozdravila, a u tom smislu pozdravio nas je srdačnim
govorom g. nadšumar Hajek, na što mu mi isto tako s iskrenim
pozdravom na obe poznate imovne obćine odgovorismo. Vrlo
ugodan i zanimiv postao je naš boravak u Sv. Ivanu predavanjem
g. nadšumara Rađošević a iz Vinkovca o nekom po
njem iznadjenom instrumentu, što ga on cieniteljem ploda nazivlje.
Ta sprava služi za procjenu žirovine i šiške. Pošto je


g. RadoSević obećao, da će istu spravu pobliže u našem listu
opisati, to ju ne ćemo dalje opisivati, a ođ srca želimo, da bi
se ista i u praksi onako valjanom izkazala, kao što je to teore


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 51     <-- 51 -->        PDF

- 51


ticbi liepo raztumačena bila. Gospodinu pako iznašatelju pošlo
za rukom odstraniti jošte nekoje manjkavosti u konstrukciji
sprave. Mi možemo pako opetovano uztvrditi, da se obećanoj
razpravi o toj spravi tim više radujemo, što će se dotle i praktična
njezina uporaba izkušati moći.


Našemu daljnjemu izletu posije podne priključi se sada
gospodja u Sv. Ivanu namještenog šumara Sklebara, te dospjesmo
tako posije ugodne polsatne vožnje u šumski dio Babnik
kraj Belovara. Sjeverni ugao ove šume sačinjava desetgodišnja
branjevina, koja je pred 4 godine šumskim požarom uništena
bila, nu sada se plotom ogradjena prilično dobro drži. Uz tu
branjevinu nalazi se po prilici 40godišnja hrastova sastojina,
30 po prilici normalnih hvati množine drva po jutru, vrlo dobra
porasta i pravilna završetka. Pozorni šumar zapazi ovdje umah
neobičnu okolnost. Dočim je naime ciela površina normalnoga
lika, bez kakvog osobitog prelaza, a hrastovi jakoga i dugoga
razvijenoga panja s dovoljnom jakosti nalazi se u sredini sastojine
1 jutro po prilici veliki prostor, na kojem su hrastovi,
premda isto tako stari kao i obližnji, neobično kržljava porasta
i vrlo slabi. Na 2 hvata visoko i ravno izrasli panj ima kukavni
kao kruška vienac, te tek posije mnogih zavoja i savijanja opazi
se vrhunac, gdje opet uzpravno raste. 0 tom neobičnom prizoru
povela se medju učestnici izleta živahna razprava, te su se
svakojaka nagadjanja kao mogući uzroci navadjala, dok se
napokon nije većinom priključilo mnienju, da su hrastove žile
morale izprva naići na neplodni sloj zemlje, ili neprobojni sloj
gline, te da je usljed toga zaostali porast postajao tek onda
pravilnim, kad su te zaprieke svladane bile.


Obližnja sastojina, do koje smo nadošli, bijaše po prilici
30godišnja hrastova šuma sa 0.3 pomješanih grabova i s množinom
drva od 20 po prilici normalnih hvati po jutru. Ovaj
šumski dio bijaše godine 1848. šumskim požarom uništen, a
godine 1850. pod motiku sadjenim žirom opet nasađjen. Uza
to ležeća 40godišnja oko 60 jutara velika čista hrastova sastojina
vrlo je liepa porasta, te ju je u toliko vriedno vidjeti, što
je postala sađjenjem pomoćju pluga, te se još danas upravo
ravni drvoredi razpoznavaju, davajuć tomu šumskomu dielu
lice kakvog perivoja. Završetak je ovdje podpun, pa tim i s prije
pomenutim izvrstnim porastom dade se tumačiti, što može ta




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 53 -traiine,
a bijaše to pokus tadanjega vojnoga zapovjednika vi Belovaru,
ue bi li se i crnogorica dala u Hrvatskoj koristno gojiti,
pielomice htjelo se je tim doskočiti nestašici u ovoj okolici na
drvu za gradju. U oboe može se pokus, da se crnogorica u nižih
predielih naše domovine udomi, kod Belovara kao uspjeli smatrati;
jer šuma Borik pođpuno je normalna izgleda, te ne trpi
ništa od pogibeljnoga pritiska sniega. Vladajući odnošaji prirasta
vrlo su dobri, ako i ne nepravilni, tako, da nas ovaj za rukom
pošli pokus može uvjeriti, da će crnogorica, koja se sada u
Hrvatskoj samo po gorah nalazi, razširiti svoj obseg, te se i
u doline pružiti. Moguće je pače, da će ona gdje gdje i kralja
šume, hrast naime iztisnuti i s njim se natjecati. Mogućnost ta
leži u velikoj cieni drva za gradju od crnogorice, u brzom
njezinom rastu i po tom u kraćoj dobi obhodnje, čim se brojka
iznosa šuma crnogoričinih onoj naših šuma hrastovih približuje.
Našim revnim šumskim gospodarom pruža se tim novo izdašno
polje radinosti, nu jedino bili bi željeti, da bi isto pokušali
i s inom do sada manje poznatom crnogoricom, n. pr.
s onim k nami u novije vrieme donesenim šumskim drvećem
kao: Velingtonia gigantea, Douglas-omorikom itd., koje radi
ogromnoga svojega prirasta i izvrstne prikladnosti za tehničke
svrhe svu naSu pažnju i pomno proučavanje zaslužuje. Izrazujuć
ovu želju, mislimo, da možemo izreći i nadu, da ne će naši
hrvatski šumari u svojoj revnosti i težnji za usavršenjem popustiti,
te da će naše domaće šumarstvo na onaj stupanj podignuti,
što bi ga ono radi bogatih svojih šuma zauzimati moralo.


S ovim kratkim izletom u šumu Borik zaključila se je
ovogodišnja ekskurzija hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva-
Gostoljubivost pako sv. gjurgjevačke imovne obćine, izražena
po njezinom prvom činovniku, nadšumaru g. Mallin u omogućila
je uČestnikom izleta posije bogate gostbe i povratak na
badava ponudjenih kolih do željezničke postaje Gradac, od kud
su pojedini učestnici izleta k svojoj kući odputovali.


Završujuć svoj izvještaj o družtvenom izletu, mislim, da
fflogu uztvrditi, da će se svi družtveni članovi, koji su ovogodišnju
glavnu skudštinu posjetili i izletu prisustvovali, uvjek
rado siećati ne samo gostoljubivoga dočeka grada Križevca,


veo 1 toli obilnoga od križevačke i sv. gjurgjevačke imovne
obcine gostoljubivoga podvorenja, te da se je svaki od nas vratio