DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1879 str. 8 <-- 8 --> PDF |
_ 72 — govori 0 tom ovako: „Sušenje kore mene je dugo interesovalo. E,osa je kvarila koru i onda kada je osušena bila. Da doskočim toj neprilici, dao sam namjestiti spram svake kade jednu sušu od kolja i pokrio sam ju travom. Ova suša zakljanja s početka radnike pri guljenju, te mogu raditi po svakom vremenu. Uz ovu sušu namjestim drugu od 5-5 met. širine i lO met. dužine, gdje će se spravljati kora, koju ja sušim u peći, što sam sam izumio i koja ne dodje više od 100 franaka. Tako ja sušim moju koru i sutradan ju već mogu izdavati." Ovdje moramo primjetiti, da nije nuždno, da se kora guli u najgore zimsko vrieme, jer je pripoznato, da se drva, što su posječena mjeseca studenoga, mogu guliti još početkom ožujka, dakle poslie više od tii mjeseca. Glavno je to, da se ne čeka dok se drva osuše od vjetrova i sunca u ožujku, jer vlaga u drvetu olahkoćava guljenje. Pitanje o sušenju riešiti će u ostalom ponajbolje sama praktika, samo kada je kora po svojoj kakvoći ravna onoj, što se dobiva običnim guljenjem. A da joj ne ima doista prigovora, može se uviditi iz sliedećih izvještaja i bilježaka, koje je dobio parižki list „Echo forestier", od kuda je ciela ova stvar i izcrpljena. Od god. 1866. posvjedočava više parižkih i pokrajinskib strojbara, od kojih su nam svjedočbe podnesene, da je kora, koja je dobivena Metrovim postupkom isto tako dobra kao i ona, što se dobiva običnim načinom. Sliedećib godina dolaziše ista svjedočanstva, no da ih sve ne navađjamo, pristupiti ćemo bližoj epohi, gdje se je postupak počeo usavrsivati i razprostirati. * Dne 25. travnja 1874. profesor lučbe na zemaljskoj školi u Grrinjonu (Gi´ignon) govori u pismu na Wawrešena ovo : „Kao i moji prediatnici došao sam i ja do toga, da već ne može biti boljih rezultata s novim sistemom guljenja kore." — On tvrđi, da kora sadržava posve istu količinu tanina (7-14:%) i završava govoreć: „Kako pogledom na obilatost tanina tako i na praktično razstavljanje kore ne ima se šta želiti kod ovoga novoga sistema." Dne 19. siečnja 1874. strojbar Tortje-Bolian (Tortier-Beaulien) u Parizu piše nekomu šum. trgovcu u Sanju (Chagnon), koji mu je poslao od obe vrsti kore na eksperimentaciju: ,Ja |