DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 11 <-- 11 --> PDF |
™ 107 — Ne bi li se dale takove ploštine koristonosnije upotriebiti, a da se ujedno i rušenje obale zaprieci? Da se postigne koli i najveći cisti dobitak, a da se toli i takovim nepogodam ukloni, morala bi se po tom neposredna obala i pojedini mali ili veći otoci ili poluotoci (koji obično naplavami postaju) koristnije upotriebljivati. Bez tebnologiokoga znanja i bez prave ljubavi k struci ne će se dakako brzo prava stvar pogoditi. Mora se i znanstveni napredak pratiti, te se brinuti za potrebe industrije, koja vrednije drvo porabljuje. Već vi^e godina neprestano diže se n. pr. rukotvorstvo s drvenim! pleteninami, te je prisiljeno svojoj potrebi fine vrbe do sada još iz inozemstva, osobito iz Francuzke zadovoljavati. Već pred 12 godina plaćabu virtemberžki pletikotarice u okružju TAime vrbu sa IO—12 for. po carinskom centu. Medjutim nasadile su se na nekojik mjestih po Njemačkoj veće plantaže vrbe, koje osobito dobro uspievaju, te vlastnikom nevjerojatno veliku korist odbacuju, koja iznosi po novih autenticnik saobštajih austrijskoga državnoga šumarskoga družtva popriecno više od 50 for. po ralu. K tomu dolazi, da vrbe na zemljištu uspievaju, odnosno da zaktievaju takovo, koje bi po svojoj naravi težko za kulturu ikoje druge gospodarske koristne biljke prikladno bilo. Sve vrbe doduše ne dadu se upotriebiti za fino pletenje, te ima s toga pače i znatna razlika ciene. Budući je gojenje vrbe ne samo vrlo jednostavno i jevtino, pa je s toga svejedno, da li se jevtina ili skupa vrst odgojiva, to ćemo se uviek za ovu poslieđnju odlučiti, te ćemo u početku nastojati, da si pribavimo mladicu takove vrsti. Koliko bi se moglo rali u najzgodnijih dunavskih poriečjih i u obće na obalah koje god rieke nasaditi plemenitom umjesto običnom vrsti vrbe, te bi moglo tako liepu korist donašati! Isto tako kao što god dobro uspieva kod nas u poriečjih najviše obična vrba (salix alba) pomješana s kukavnim gričem, tako bi se isto mogle nasadjivati i plemenitije vrsti vrbe, plemenitije po tom i vrednije drveće, koje isto takovo tlo ne samo da podnosi već pače i ljubi. Uzmemo li najvećim dielom nekultivirana dunavska poriečja, pošto doista znatan prostor zauzimlju, te mnogo viiede, to vidimo, da su ona najviše obraštena spomenutimi već manje vried. nimi vrsti drveća, a neznatni iznosi, kao što najviše utjerivanje |