DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 12 <-- 12 --> PDF |
^,108 ~ goveda i konja, čine ukupno nedostatni primitak za toli dobro zemljište. Mi imademo pako vrlo vriedne, skupe i koje se mnogo traže vrsti drveća, koje jednako tlo ljube, te koje do duše ne imaju tako znatnoga porasta kao što topola i vrba, ali koje za to mnogostruko vredniji materijal pružaju, te bi se dakle sa znatnom koristi odgajati dale, kao što lipan (koli glasovit je ugarski lipan), javor, briest, makljen i t. d. Pomocju tehnologije nalazimo raznoliku uporabu ovib, a ograničenu uporabu onik običnih potočnih stabala. Prispodobimo li ciene, to vidimo, da premda siva topola skoro još jednom toliko na množini na jednakom prostoru pruža, koliko posiiednje spomenute plemenitije vrsti potočnoga-drveća, to ipak da ona mnogostruko veću korist daje, makljen pako da se jednako uporabljuje kao što i bukva a da zaostaje za malo za brzo rastućom topolom. Ne bi li tuj dakle bilo koristnije ođgojivati takove vrsti drveća? Najrazsipnije postupa se pako s materijalom toli cienjene a malo poznavane bukve, koja je u našoj .državi toli mnogobrojno zastupana, siekuć ju bez obzira i zapustajuć toli nježnoga zapatka (bar u miešanju). Ta, na toli razne načine uporabiva, cienjena i skupa gradja rabi se skoro po svuda samo kao gorivo, a kod nas će najviše jedino siromašnija klasa naroda priređjivati od toga kuhinjsku spravu, drvene postole, korita ili tačke i t. đ. Ta vrst drva izdaje se s toga iz šuma, prispodobiv ju s njezinom mnogostranom uporabivosti uz veoma nizke ciene kao sirova gradja. Doista J6 to razsipnost, koja se ne da izreci i koja opet dokazuje, koli se malo cieni toli potrebna šumsko-gospodarstvena grana, tehnologija. Koiikovrstne pako vidimo predmete, koji se od bukve prigotavljaju ! Koji drvom radeći obrtnici da ne uporabljuju bukvu? Nisu li nas već Englezi i Francuzi naučili, da su dobro udjelana bureta od toga drva isto tako dobra, kao što i od hrastovine? Kad nestane starih hrastovih šuma, a dužice od te vrsti drva poskupe, što će biti tada nadomjestkom ? Mi vidimo, da strojar, stolar, tokar, kolar, bačvar i t, đ. bukovo drvo obradjuju, ali da ga većim dielom kao sirovo iz šuma dobivaju. Čemu tada to primitivno gospodarstvo? Ako tražimo šume, u kojih vrlo gospodarstvo vlada, to ih Ije ne ćemo u Ugarskoj naći. Tako n. pr. ne izdaje se u Štajerskoj više iz šuma toliko sirove gradje, već na;]više polu |