DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 109 — fabrikata. Tamo se nalazi već više obrtnih trgovina za obdjelavanje drva, te se tanke tvari i drveni klinci proizvađjaju , a tuj se omorika, topola i breza mnogo rabe. Još bolje nego sto u Štajerskoj postupaju nekoji šumski posjednici u Kranjskoj. Tu se izim polufabrikata i cieli fabrikati proizvađjaju, te dolazi već u trgovinu izim rezane gradje, drva za sudje (i mehkoga za prevoz sladora) i šindrCj takodjer i drveno posudje, drvo za bačve i kutije (od omorike, jele, listvenice, krasta, bukve, ja vora i kestenja) napareni bukovi odsjecki, pa onda lieskovi obruči, parketi i njihovi dielovi i t. d. Isto tako nadje se i u Galiciji na pojedinih posjeđih vrlo gospodarstvo, te se već tamo počima bukva bolje cienitij kao što se je to na bečkoj svietskoj izložbi vidjeti moglo. Zašto se dakle prepušta pače i polufabrikacija tudjim rukam, te se ne nastoji, da se ova sa prvotnom produkcijom ne sjedini? Iz spomenutoga može se dakle uvidjeti, da se iznosna sposobnost šuma osniva poglavito na poznavanju šumske tehnologijCj sdružene ipak sa inimi strukami šumskoga gospodarstva. Koli liepa budućnost predstoji šumskoj industriji! Da nisu gospoda odborski viecnici nekojih već obstojećih, žalibože dioničarskih družtva odviše dobro gospodarila, to bi bila glavnica dioničara zaista ne samo sjegurno uložena, već i dobro ukamaćena. Šesta glavna točka obuhvaća šumsku taksaciju zajedno s uredjenjem obhodnje i vriednostnim obračunom. Sve glavne točke šumskoga gospodarstva tako se duboko jedna s drugom prepliću, da se moraju nerazstavnimi smatrati; jer bez poznavanja jedne ne da se druga izvesti- Buduć se pako već prve dvie točke onako nemarno shvaćajUj to se dade lahko zaključiti, kako se provadjaju one druge, a osobito ova, gdje racunstvo glavnu ulogu igra. Iz sliedećih točno razpravljenih^ nedavno izašlih članaka u austrijskom mjesečniku za šumarstvo. uvidja se, da i iste vlade s neizmjerno velikom nemarnošću postupaju. U spomenutom Sasopisu (XXV. svezak, g, 1875., str. 33.) nalazimo pod naslovom „iz ugarskoga inancijalnoga odbora" sliedeće: sve državne šume, željezne i kamenougljene rude uvrštene su s iznosi, koji se ni malo ne osnivaju na dosadanjih |