DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 113 glavnica^ a što je povrata iste zajedno s kamatami (proizvodi iza odbijenili troškova) mnogostranim slncajevom podvržena; treba nadalje uzdržavati skoro kroz cielu godinu razmjerno veliki broj radnika i sluga, bezbrojni inventar strojeva, sprava i marve. Kod većih racijonalnili šumskih gospodarstva sačinjavalo bi 57o srednji cisti iznos,, kad bi se uzeo nuždni obzir na amortizaciju, kao što i na ukamaćenje u strojeve uložene glavnice; svakako ima iznimaka, te se postižu mnogo veći kamati, nu ti se obično osnivaju na iztrošivanju zemlje, te su nestalne točke, koje se obično zakupom na kraće vrieme omogućuju, nu gorke posljedice rieđko kada izostanu. feumsko gospodarstvo rabi danas već najviše onakove ploštine^ koje se ne dadu za poljsko gospodarstvo s korišću upotriebiti; njegovi se proizvodi kao sirova gradja radi svoje velike težine i objema teže i skuplje prevažaju, docim ta nepogodnost kod polufabrikata ili kod cielih fabrikata odpada. U praštanju je s toga prodaja radi gornjih uzroka ograničena, te se može shodnom uprilicbom (fabrikati) pa onda i na više načina postići. Za dobivanje šumskih proizvoda izdaje se (kad se s obzirom radi) unapried razmjerno neznatna glavnica, te može kod dobroga gospodarstva dovoljnim obzirom na prediznose cesto i ođpasti. Kod nasada, koji se mora s pomišlju na budućnost obaviti, redji su osobiti štetno uplivajući slučajevi, te se mogu ubrojiti k iznimkam. Radnika treba samo kratko vrieme, a uza to su jevtiniji, služničtvo pako nije u nikakvom razmjeru s onim, što ga poljsko gospodarstvo pače na znatno manjih ploštinah potrebuje; a kod najobrtnije obhodnje izčezava upravo inventar strojeva, sprava, marve i sgrada itd. pred onim poljo-gospodarstvenim. Pošto za to skoro nikakva troška ne treba, to odpada sasvim i znamenita svota, koja nastaje nesrećami kao što pošasti, koje prečesto gospodarstvo zatiču i na godine oslabljuju. Kod šumskoga gospodarstva pronadje se iznosni postotak djelitbom normalnoga iznosa, normalnom gotovinom. To pako vriedi samo za kolikoću množine drva, a do radinosti je šumarove,, da intenzivnim gospodarstvom postotak čistoga iznosa povisi. Kod šumskoga gospodarstva ne dadu se navesti nikakve autentične srednje brojke, kakve bi se intenzivnim gospodarstvom postići mogle, a to za to, jerbo u našoj carevini skoro još posvuda s riedkimi iznimkami vlada vrlo primitivno šumsko |