DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 114 —


gospodarstvo. Nu budi ovdje spomenuto, da u Njemačkoj cisti
iznosi i kod iste sdušne prodaje siroviii proizvoda i djelomične
polufabrikacije promjerno 47^, po hektaru iznose, ne gledec na
pojedinosti, gdje ove brojke cesto dvostruku pače i višestruku
veličinu dostignu.


Ograničimo li se s toga za naše odnošaje na pojedine
šumske industrije naše carevine, to ćemo takodjer pronaći, da
se cisti iznosi kod uređjenib šumskih odnošaja izmedju 3 do
8Vo poniiou, čemu leži uzrok u mjestnih odnošajih osamljenih
ploština, kao što i u nalazećoj se vrsti drveća i u prekomjerno
visokoj voznoj cieni željeznica itd. naprama inozemstvu.


Završimo li promatrajuć oba gospodaTska sistema, to ćemo
vidjeti, da šumsko gospodarstvo, ako, kao što prije rekosm.Oj
ne pristrano prosudimo i za poljogospodarstvenu kulturu nevaljane
ploštine, na kojih se šume većim đielom nalaze sa poljogospodarskimi
zemljišti prispodobimo i na nje se obazremo, da
sve, ako se cisti iznosi šumskoga gospodarstva manjimi čine,
nego što oni poljskoga gospodarstva, da se isti mogu jednaki
s ovimi smatrati, a u mnogih slucajevih da mogu daleko nadmašiti
iznosni postotak poljogospodarskoga zemljišta. Promotrimo
li napokon tekuće glavnice^ kao što i njihovu sjegurnost
i postojanost u dohodcih, to moramo priznati, da je šumsko
gospodarstvo koristnije.


Oba gospodarska sistema nužđna su neobhodno za Sovjecji
život, te se, tako rekuć jedan s drugim spajaju. S toga nije ni
malo dostojno, da si hoće poljsko gospodarstvo tim nešto koristiti,
što s nekim precjenivanjem sama sebe ono drugo prezire
i ozloglasiti nastoji. Svakako je dokazano, da šumski upravitelj
može svojim znanjem lakše upravljati poljsko gospodarstvo i to
još uzorno, jerbo se pronicavost jedva na jednu najviše na
đvie tri godine proteže, nego što može poljski gospodar upravljati
samo uredjeno gospodarstvo sa sirovim drvom, jerbo potrebito
k tomu znanje leži daleko izvan njegove struke.


Mi nalazimo s toga dobra upravitelja šumskoga i poljskoga
gospodarstva u jednoj osobi jedino medju pojedinimi članovi
visokoga plemstva, koji su se iz ljubavi prema naravi povukli
iz bučnoga svieta, koji oba gospodarska sistema jednako ciene,
koji se u proučavanje obiju jednako zadtibiše, te koji plodove,
koje su oni sami na svojih dobrih stvorili, s veseljem, tako