DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 116 dalo mnienjej da je financijalno gospodarstvo najkoristnije. G-radsko zastupstvo pozvalo je bilo strukovnjake, nadšumarnika Dankelmanna (ravnatelja šumarske akademije u Neustadt-Ebers walde) i nadšumarnika Rocha (ravnatelja šumarsko-uredovnoga zavoda u Draždjanih). To bijaše praktično zaledje stvari, pa obzirom na nj bila se je teoretička bitka, koja se očito nije svršila pobjedom Presslereve teorije. Grrad Grorlitz ne će ista za svoje šume uporaMti. Dvorski savjetnik nije možda još nikada naišao bio na odlučniju oporbu, nu i nikada čuo iz nstiju pro tivničkih poštenijega priznanja radi svojih velikih zasluga oko uzgajanja matematicne metode za riešavanje šumskih pitanja." Nekoja spočitavanja, koja samo iz neznanstva pojedinaca zatiču naš šumsko-gospodarstveni sistem, umjesto njegove ovršiteljej jesu premalena ciena i propuštanje prvih iznosa, koji bez dvojbe igraju veliku ulogu u šumarskom računarstvu, te imadu neizmjerni upliv na iznose. Isto tako je i ukamacenje tih prvih iznosa premaleno. Gospodin dvorski savjetnik Pressler ima u tom pogledu posvema pravo, da se ukamaćenje tih prvih iznosa ne smije, sbiti sa postotkom množine drva, kao što ih same šume dajn, jerbo oni sačinjavaju troškove, koji pripadaju glavnoj sastojini. Pryi iznosi mogu se smatrati kao predujmovi, koje već sada pruža, tek u kasnije vrieme dospievajuća glavnica, dakle zajam, koji se po običnoj kamatnoj mjeri ukamaćuje. Takodjer priznata je i tvrdnja, da se predizdatci imadu računati u šumah najmanjom kamatnom mjerom, kao što se to obično na hipoteke uporabljuje, te s toga ne smije nadmašiti postotak množine drva; buduć je nložena glavnica sasvim sjegurna, te nije pogibelji gubitka izložena, kao što je to kod drugih obrtnih grana ili pače kod neposrednoga novčanoga gospodarstva, te po tom na sjegurnora temelja počiva. Pravedna je dakle pobjeda dobivena, te bi samo željeti bilo, da bi i dobre plodove nosila, a šumski posjednici da bi, cieneć prve dvie glavne točke, pridonašali u vlastitom interesu k podignuGu šumskoga gospodarstva Sada dolazimo k sedmoj i zadnjoj glavnoj točki šumskoga gospodarstva, k šumskoj upravi i ravnateljstvu šuma. 0 toj točki ne da se više mnogo reći, jerbo je u svih prijašnjih točkah razpravljana bila, te se opet na svalm pojedinu specijalno odnosi. Stara poslovica reli: „od glave riba smrdi", a |