DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 33 <-- 33 --> PDF |
—129 — uspjehaj o šumskoj zaštiti, o zakonodavstvu, it. d. treba uzeti do znanja kao stvari, koje se jednako tiču „škole nečistoga" i „škole čistoga iznosa". K tomu usudjujem se ja, ne zauzev se prije ni za jednu ni za drugu teoriju, već jedino najbolje inislećom posredujućom i bistrećom. namjerom sliedeće izreći: K 1. Da su osnovaei i naučitelji „teorije čistoga iznosa" s predlogom gospodarstvene kamatne mjere od 2 do 3V2% htjeli ustanoviti sveobće pravilo tako, da ne smije ista ni manja ni veća biti, to se ne bi mogao isti odobriti, a da se s toga ne bi imalo pravo uztvrditi: da je sama ta teorija nevaljala. — I ja ne shvaćam nikako taj predlog takoj kao da bi isti tu postotnu stavku kao nepomičnu osnovku šumarske uredbe za sve o dn ošaje i za sva vremena postavljao, te sam uvjeren, da predlog glasi samo za stanovite mjestne i zemljištne odnošaje bez predsudbe za druge zemlje i mjestne okolnosti, koje jedine, što se tič-e izdašnosti poljskoga, a osobito šumskoga gospodarstva mogu biti mjerilom te mogu odlučivati; samo dakle kao primjer za razjašnjenje koristnih učinaka gospodarstva po nauci te škole. Biti će bez dvojbe u trgovačkom osobito povoljnom položaju mjesta, na kojih se drvarstvo mnogo većim postotkom izplaćuje; u mnogo više naproti slučajeva moći će se postići samo 2, možda i. manji postotak; Mjestni odnošaji zahtievaju s toga za kamatnu mjeru pomičnost i širinu, koju „teorija čistoga iz nosa´^ ne oporice, a „škola nečistoga iznosa" mora priznati, premda posliednja — vidi točku 2. — mnogo više postotne stavke želi. Napredak znanosti zahtievaše — pošto je ^^teorija čistoga iznosa" priznanje stekla —, da se ustanovi postupak, po kojem bi se pravi šumski prihod za sa dašnj o st pronaći mogao. Naravski, da su se morali za to stranom za 5as uznositi, stranom više ili manje, a moguće i problematični podatci postaviti, koji su se svakako morali mjeriti i ustanovljivati po najboljem covjeSjem znanju i izkustvu, jerbo u današnjem duhu uredjenoga šumskoga gospodarstva i knjigovodstva, nije još bilo^ u ono staro vrieme, iz kojega potiču današnje šume, a i kronika nam nije toga predala, pa stoga se nuždni faktori za spomenuto računanje ne mogu još za sada drugačije dobiti. |