DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 33     <-- 33 -->        PDF

—129 —


uspjehaj o šumskoj zaštiti, o zakonodavstvu, it. d. treba uzeti do
znanja kao stvari, koje se jednako tiču „škole nečistoga" i
„škole čistoga iznosa".


K tomu usudjujem se ja, ne zauzev se prije ni za jednu
ni za drugu teoriju, već jedino najbolje inislećom posredujućom i
bistrećom. namjerom sliedeće izreći:


K 1. Da su osnovaei i naučitelji „teorije čistoga iznosa"
s predlogom gospodarstvene kamatne mjere od 2 do 3V2% htjeli
ustanoviti sveobće pravilo tako, da ne smije ista ni manja
ni veća biti, to se ne bi mogao isti odobriti, a da se s toga ne
bi imalo pravo uztvrditi: da je sama ta teorija nevaljala. — I
ja ne shvaćam nikako taj predlog takoj kao da bi isti tu postotnu
stavku kao nepomičnu osnovku šumarske uredbe za sve o dn ošaje
i za sva vremena postavljao, te sam uvjeren, da predlog
glasi samo za stanovite mjestne i zemljištne odnošaje bez
predsudbe za druge zemlje i mjestne okolnosti, koje
jedine, što se tič-e izdašnosti poljskoga, a osobito šumskoga gospodarstva
mogu biti mjerilom te mogu odlučivati; samo dakle kao
primjer za razjašnjenje koristnih učinaka gospodarstva po nauci
te škole. Biti će bez dvojbe u trgovačkom osobito povoljnom položaju
mjesta, na kojih se drvarstvo mnogo većim postotkom izplaćuje;
u mnogo više naproti slučajeva moći će se postići samo
2, možda i. manji postotak; Mjestni odnošaji zahtievaju s toga


za kamatnu mjeru pomičnost i širinu, koju „teorija čistoga iz


nosa´^ ne oporice, a „škola nečistoga iznosa" mora priznati,


premda posliednja — vidi točku 2. — mnogo više postotne


stavke želi.


Napredak znanosti zahtievaše — pošto je ^^teorija čistoga
iznosa" priznanje stekla —, da se ustanovi postupak, po kojem
bi se pravi šumski prihod za sa dašnj o st pronaći mogao. Naravski,
da su se morali za to stranom za 5as uznositi, stranom
više ili manje, a moguće i problematični podatci postaviti, koji
su se svakako morali mjeriti i ustanovljivati po najboljem covjeSjem
znanju i izkustvu, jerbo u današnjem duhu uredjenoga
šumskoga gospodarstva i knjigovodstva, nije još bilo^ u ono
staro vrieme, iz kojega potiču današnje šume, a i kronika nam
nije toga predala, pa stoga se nuždni faktori za spomenuto
računanje ne mogu još za sada drugačije dobiti.