DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 131 — stiše ih nami, jerbo okolnosti nisu dopustile^ da se one porabe; mi im se veselimo, štujemo ih zahvalno i Sastno , nu naslov tvrdke, pod kojim nam ,,škola nečistoga iznosa´^ te već dugo stare drevne sastojine sada pokazuje, naime „plodovi konservativnoga I mudroga gospodarenja naših predja´´, ne da se citati s necu stvenim i jednodušnim priznanjem ! Eacunska formula nije ni kada bila, a i ne će biti zaštita proti šumskomu haranju^ a po ticalo na gojenje šuma ondje, gdje se materijalizmu sadašnjosti sve drugo podredjuje. Dokaz je tomu, što se i u kulturom da leko naprednijih zemljah i po i? = ^ čestito harati u dade. Kad su dakle sve okolnosti, koje na porabu drva upliv imadu, takove, da se nerazmjerno velika^ sasvim za sjecnju dozriela zaliha staroga drveća samo veoma sukcesivno, sa štetom pače i kod najniže ciene pravodobno porabiti neda, to smo tim prisiljeni, da se s najvišom, naravi neshođnom starosti obhodnje sprijateljimo. Tko bi tuj jednomu p ==i x mogao moć pripisati, da će moći te odnosaje promieniti, odnosno popraviti!? Tko bi inače mogao siliti šumskoga posjednika, da postavi takovu gospodarstvenu dobitnu mjeru, po kojoj bi morao svoje drvlje daleko prije posjeći, nego što je ono postiglo svoju najsućniju i najbolje plaćenu čvrstoću? Takovo zahtievanje nije izraženo u nauci „škole čistoga iznosa´^ Istu možemo pozdraviti kao mudru nositeljicu koristi, ako hoćemo upravo u njezinom duhu prednjačiti. Ona pako može i hoće kao svaki nikakvom formulom neoznaćeni i nevezani postupak štetno uplivati, ako se na njezine namjere ne paze, ili ako se pusti u gospodarske sanjarije. — K, 2. Kao što mora kod svakoga računanja prihoda biti dana glavnica i dobitna mjera, to ne može bez toga biti ni obračun koristnoga ućina poljskoga gospodarstva. Veličina šumske zemljištne glavnice dade se pronaći: prispodobom gospodarstvenoga uspjeha drugih zemljištnih kulturnih vrsti s obzirom na položaj, kakvoću, mjestne odnosaje i s odbitkom prekretnih troškova šume napram onoj; ili uzev postignute prodajne ciene sličnih zemljištnih dobara dotićne okolice; ili napokon diskontiranjem svih šumskih iznosa u i do dobe sjecnje na njihovu prvobitnu vriednost, postaviv za temelj dobitnu mjeru, pokojoj jedan od prije spomenutih uspjeha jednaki ili blizu stojeći re |