DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 133 — slimo si stotine hiljada i milijune — ne uzimlju se uz tako visoke postotke kao manje svote. Uz takove okolnosti smo s toga primorani, da se za jedva brojkom oznacive i neizmjerne zemljištne glavnicne svote s tako nizkim ukamaćenjem zadovoljimo. Da bi kod takovih obstojaosti bilo vrlo ludo kupovati za gotov novac goljetine, te na njih drvlje odgajati, jest bezđvojbeno. Nu prosudjivajuc prihod zemljišta namienjenoga gojenju drvlja, ne radi se o tom pitanju, već jedino o postojećih šumahj koje se hoće i moraju zadržati, te uvaživ to, ne dokazuje gore spomenuti slučaj ništa proti ,,teoriji čistoga iznosa". Pa kad bi doista posvuda bilo moguće produkcijom drva pribaviti šumskomu zemljištu — kao što g. prof. Dr. Borggreve želi — samo 6—87o koristni iznos, ne bi li se tuj moralo rabiti sasvim nezrelo ili jedva zrelo drvlje? Grdje bi mogle ob stati toli željno i naročito zahtievane „sastojine čvrstoga drveća"? Ne leži li u tvrdnji: da je 2—372^/© ukamaćivanje pogibeljno, jerbo mora imati za posliedicu prekratko vrieme obhodnje naproti zahtievanju 6—15 postotnoga ukamaćenja veliko protuslovie. Iza pravednoga uvaženja naravskih obstojnosti i umjerenja na to se odnosećih zahtieva, dade se lahko izravnati ta oprieka izmedju. „škole čistoga" i „škole nečistoga iznosa". Iste ne bi bilo, kad bi se s jedne strane s mogućim zadovoljilo, a kad se nebi s druge nemoguće želilo. K 5. Proti tomu prigovoru gospodina profesora Dr. Borggreve, mora svako oprovrgavanje zašutiti; on je neoporecivo istinit i prav. Nitko ne može danas predvidjeti, što će se sutra dogoditi! Nu zaključci iz nedavne prošlosti mogu se često na najbližnju i bližnju budućnost pružitij u tom su slučaju opravdani, te se dakako i čine, s nesjegurnošću, koja potiče iz bića čovječjega i stvari, te iz neizvjestnosti budućih dogodjaja. Čoyjek bi se morao sniziti do pismoredje dogodjaja prošlih vremena, morao bi se odreći svakoga napredka, kulture i promicanja životaih svrha, kad ne bi mislio na sredstva, te ne bi nastojao ista iznaći, koja pomažu postići onu svrhu. Bez prosudjivanja budućega uspjeha nije postalo nijedno željezničko, nijedno brodarsko, nijedno dioničarsko družtvo, nikakov podhvat, s jednom rječi nijedno od bezbrojnih stvorenja čovječje duševne radinosti, pa ipak su se za njihovo oživotvorenje neizmjerne svote potrošile, premda su preračunavanja, na |