DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 134 — kojib. se je njihov postanak osnivao ^ mogla biti više ili manje problematična. Jedan dio tih podhvata uspieva dobro, drugi pako podlegao je teretu vlastitih troškova, i bilo bitisanje poslieđnjih dokazuje upravo, da su. oni postali jedino na temelju prijašnjih kombinacija i na, prestanku dobitnik faktora, na koje se nije moglo sjegurno zapustiti. Ove činjenice ne navadjam radi toga, da izvedem iz njih ovlaštenje prosudjivanja neizvjestnih u velikoj daljini ležećih iznosnih faktora šumskoga gospodarstva, već, da dokažem, da se mogu isti rabiti pače možda da su i nuždni za obližnja vremena i svrhu; napokon da se tim sliedom uvidi; daje „teorija čistoga iznosa" naučila postupak za riešenje takovih zadaća, pošto nije podnipošto nenaravna želja, da si čovjek stvori sliku, kako će izgledati njegovo gospodarstvo u bližnjoj, — ili ako se još hoće, pače i u kavSnijoj budućnosti: kad bi se za to htjelo ili moralo uložiti i upotriebiti vremena, novca i truda. Takovo proračunavanje podizava nadu, koja opet na rad potiče, te obećaje neumorno čovječje nastojanje za stvaranjem; ili pruža ono u stanovitih gospodarstvenih okolnostih uporište za odluke i mjere u onih slucajevih, u kojih je gospodar voljan ili primoran čekati na unovčenje zrelih za sieČnju sastojina. Bilo dakle obračunavanje zemljištne glavnice iz očekivane sastojinske vriednosti na temelju čimbenika, koji se prosudjivanjem kasnijih iznosa dobivaju, kako mu drago problematično, a čudnovata želja da se znade: kakov će koristni učin kazivati koje gospodarstvo iza 80 i više godina, kad bi se na pr. sadanja vrst drveća s drugom kojom koristnijom vrsti zamienila, dakle kad bi se promjena sastojine izvela, to se ne da za to služeća matematična formula, koja ne ima nasilne moći, označiti kao štetna i pustolovna. Ona se ima smatrati jedino kao usavršenje te znanstvene discipline, kao pripadajuće udo te nauke, te ju je i uzela „teorija čistoga iznosa" bez ikakve druge namjere i svrhe u red svoje nauke. Misleći gospodar znati će uvjek sve pravo upotriebiti; mnogo šta se uči i doznaje ne da se uporabljuje, već često, da se samo znade kako ne treb a raditi! Nu izvršujući šumar -— pripadao on kojoj mu drago školi — ne može se ukloniti povodu i nuždi, da osloni svoj rad na predmnlevanje i predpostavke^ za koje ne može naći neposredno |