DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 137 poznato j kakovoj će zemljistnoj glavnici imati zadovoljiti gospodarstveni uspjesi, predočen je jasno cilj, za kojim mora gospodar težiti. Da li će buduće — u tom slučaju za 120 godina napried sizuće — tvorbe gospodarstvenih odnošaja dopustiti, da se ta svrha poluči ili ne? Tko bi to mogao znati ? — Uzmimo pako slučaj: Iz ukupne iznosne svote minus kulturnih troškova, koji se imadu unovčiti, razdieljen dobitnim faktorom (1482.43 : 18.36) u 81 fr. posljednu zemljištnu nečistu vriednost, pružiti će iza prve povrativše se sječnje slično umanjenu ukupnu iznosnu svotu od 1600 ili samo 1300 forinti, to bi sada tom razlikom bilo razjašnjeno; da se je zemljištna glavnica ne sa 27^, već sa 2*68 ili 2-18 postotka rentirala, nu nikako ne bi bilo dokazano, da je zemljištna nečista vriednost u 81 for. nepravo prije izračunana bila, te nije u istinu tako velika bila. — Trebati će u tom slučaju pitati; da li se nisu ukupni gospodarstveni odnošaji zemlje, tržišta i t. d. u tih 120 godina tako promienili, da opravdaju, novo obračunanje zemljištae glavnice opet za sliedećedoba obhodnj e , ili iz kojega drugoga uzroka čine nuždnimi napustenje dosadanje 272 postotne dobitne mjere? Takova, pače još mnogo veća miena zemljištne vriednosti i gospodarstvenih uspjeha u tako dugo doba, ne bi nas imala iznenaditi, pošto je izkustvo upravo sadanji naraštaj jasno i živo poučilo, da mogu a mnogo kraćem vremenu nastupiti znatnije promjene vriednosti dobara i iznosa. Ako sada još jednom spomenem 120godišnju dobu sječnje upravo spomenute hrastove šume, koja je bila kao naravi shodna i najbolja spomenuta u šumarskih znanstvenih knjigah, koje su mnogo prije izašle, nego što je postavljena „teorija čistoga iznosa^^, to ću umiriti one, koji su zabrinuti, da ne će moći u buduće uz uporabu nauke čistoga iznosa postići krupnogorice takovu starost, ili da se moraju sve sastojine drva ove ili još mnogo veće starosti umah u sječnju dati, viešću: da ima u. Austro-Ugarskoj i kao što je poznato takodjer u drugih zemljak još mnogo sastojina, koje su tu starost daleko premašile, i oje će kao sto je predmnievati — žalibože — još dugo morati stajati. Nauka stare škole, po kojoj najbolja doba sječnje hrastove krupnogorice pada u 120. godinu, nije se mogla nasliedovati, jerbo trgovina ne smatra još dosta čvrsti m drvo takove starosti za današnje glavne tržištne po |