DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 143 — -´ (Hrastove šume guljevaće u Bavarskoj.) U godini obhodnje 1878. obuhvaćahu sume guljevače u Bavarskoj u svemu piošni sadržaj od 6399 ^/g hektara od kojih je 8548 y,j hektara državno vlastničtvo 55.447 hektara pripada obćinam, zakladam i privatnikom. Od Suma guljevača nalažećih se u vlastnlstvomdržave bilo je već 6834 hektara u obbodnji a 1714 hektara odredile se za prevoz. Najveću skupninu šuma guljevaća posjeduje đolnja Franačka, i to 41.309 hektara, za njom dolazi Falačka sa 16.854 liektara, gornja Franačka sa 4663 hektara, a srednja Franačka sa 1427 hektara. Ostala okružja ne imaju suma guljevaSa. Srednje doba obhodnje šuma guljevaća pomiće se izmedju 18 godina u Falackoj, a 27 godina u dolnjoj Franačkoj. Proizvodi brastovn kore iznašahu u erarskih Šumah god, 1878. 28.294 centi upravo od suma guljevaća i 3473 centi slučajnoga proizvoda. Dobilo se: 26.922 m. Omarikove kore bilo je 46.733 centi. Ukupno iznaša utrženi novac 88.403 m. — (Pirovna stabSa u Hrvatskoj a Slavoniji.) Poziv, Sto no ga poslalo hrvatsko-slavonsko Šumarsko družtvo na šumovlastnike, šumske gospodare, kotarska okružja, podzupanije, gradske i imovne obćine , našao je posvuda najsrdačnijega odziva. Iz svih kutića i krajeva naše krasne domovine Hrvatske dobivamo viesti o zasadjenju pirovnih stabala i svaki dan donaša nam novih dokaza o lojalnosti prijatelja 1 pripadnika naše zelene struke. Mi ne možemo na ino, ad a ne izrazimo najveće zadovoljstvo o Čistom i prijateljskom odjeku, na koji je divna zamisao našega bratskoga družtva u našoj domovini naišla. Pa ako možemo isto drugo još željeti, to bi bilo, da nam pirovna stabla, zasadjena što u gradskih perivoj ih, što u Šumskih nasadili rastu i uspievaju kao nezaboravni znak vjerne odanosti napram vladajućemu domu na našu radost, a na blagoslov i dobro naših potomaka. — Uvjereni smo , da ćemo samo obćenitu izpuniti ljubav i želju naših družtvenih prijatelja, ako od sada nadalje objelodanjujemo u naših družtvenih svežČićih sliedovnim redom sve zasade pirovnih stabala onako, kako smo ih od pojedinih hrvatskih šumskih posjednika, gospodara, oblasti ili korporacija dobili. Isto tako scienimo, da posvetimo izvještajem o uspjevanju tih ])irovnih stabala i nasada posebnu rubriku u našem družtvenom svezku. — Tuj ne ćemo samo bilježiti puka o^Dažanja i iztraživanja, nego ćemo i početkom i koncem svake godine izvaditi odtud množinu za šumarstvo vrlo važnih podataka iz prispodobe takovih opažanja i priobćivanja, pa u tu svrhu naše družtvene članove već unapried upozorujemo. — Konačno priobćivati ćemo imenik koli saditelja dotičnih pirovnih stabala toli i naznaku pojedinih rastila sa, isto-vremenimi podatci zasadjenih stabalnih vratim 1. Druga banska imovna obćina u Petrinji podigla je u šumskom okružju „MoŠćenica" zvanom spomen kamen Jiepim naslovom međju dvima širolistima lipama, koji okružuje periA´OJui nasad u veličini od 6400D metara. Dotične stabalne vrsti zasadjene su stranom a hrpah, stranom svakojako, a stranom i pojedince. U hrpah zasadjene su omorike, meki bor, crni bor, ariš, plemeniti kostanj, jasen i hrast; pojedince pako velinctoria, donglasijaj cedar i aurakacija, dočim se je za drvorede upotrebio divlji kostanj. |