DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 6 <-- 6 --> PDF |
~ 102 - Koliko uplivaju troškovi kulture na iznosnu sposobnost šuma, može samo teoretično i praktično naobraženi šumar suditi, jer samo on može o tom točni matematicni obračun postaviti. Što se kojemu god, inače možda valjanomu praktiku kao malenkost vidja, pokazati će se teoretičnomu praktiku poslie točna obračuna često kao svota, koja nadmašuje iznose u starosti sjecenja, gdje ne samo da ne ima čistoga dobitka, već se pače i manjak pojavi. S toga je nuždno već ovdje točno poznavanje stvari, obzir i sdušnost. Kao što može skupa kultura nadmašiti iznose glavne sastojine, tako isto može se gdjegod lahko dogoditi, da već sama kultura čisti iznos pruža, koji često daleko nadmašuje onaj sječive sastojine. Tim pruža već ovaj treći dokaz k prvoj glavnoj ^tocki. Sveobće metode kulture ne ima, niti se dade postići, premda su se nekoji pisci, koji su imali dosta vremena na takov pokus odvažili bili. Jedni koće, da sve kulture postaju sađjenjem rukom, a drugi (baš protivno) da postaju naravskim pomladjivanjem. Bilo kako mu drago, takove absurdne ideje bivaju najviše izsmijaue. Najmanje odgovorna jest ipak (iz neznanja) postala kultura na dotičnoj vrsti drveća neprikladnom mjestu; (izuzimlje se takov naumljeni postupak, kao što se u postupku šumske tehnologije tumači). Posljedice takovih pogriesaka već smo napomenuli. Mnogi pako praktici hoće se tim da izkažu i da postanu od svojih gospodara obljubljeni, što na najboljoj vrsti zemlje, na kojoj bi najodličnije drvo rasti moglo, te koja je za mnogo upravo stvorena, kultiviraju takove vrsti drveća od manje vriednosti, koje i na zločestoj zemlji dobro uspieva. Naravski da će takovo drvlje na dobroj zemlji u brzo liepo porasti; nepoznavalac misli, da se je osvjedočio o vrlom izboru i obziru šumarevu, teoretični praktik pako nalazi, da je ta hotomična ili iz neznanja učinjena pogrieška postala na štetu najvacemu šumskomu iznosu. Izbor vrsti drveća zahtieva zrielo promišljanje. Ne miora se bo obzir uzeti samo na svakoj vrsti drveća prikladno mjesto i tlo, već i na potrebu sadašnjosti, a osobito budućnosti, jerbo od obrtnoga napredka u kojoj otolici^ od novih već projekti |