DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 9 <-- 9 --> PDF |
>- 105 — s toga moguće utemeljiti izvrstno gospodarstvo^ jerbo je azko skopgan s drugimi strukami šumskoga gospodarstva; on je s jedne strane temelj, na koji se uređjenje obhodnje oslanja. Prije bo nego što se to podhvaća, mora biti svrha označena. Pače i sadjenje šume zavisi dielom od njega, pošto se često događja, da se koja vrst drveća na istom njoj ne sasvim prijajućem zemljištu ipak dade s korišću odgajati za stanovite obrtne svrbe, te baca veću korist nego li onakova, koja bi za to zemljište upravo prikladna bila. Ne da se tajiti, da industrija u našoj državi znatno napreduje, te da može u nekojih vrstih i s inozemstvom konkurirati , kao što se je to na bečkoj izložbi sjajno dokazalo. — Pred više godina smatrala se je jasika (popolus tremula) šumskim korovom, te bi se kod proklaštrivanja odstranjivala. To i danas u obće vriedi, pa i tamo, gdje ona ne sačinjava glavnu sastojinu. Grdje je pako n. pr. plazajica nastala, te imajuć sjegurnu podlogu, obećaje s toga pouzdaniji obstanak, to će se, buduć se ta vrst drveća poglavito za to traži i liepi s toga dobitak pruža, po tom načelu postupati i svrbi shođni postupak s istom preduzeti. Male šume ili pojedine izvan spoja ležeće veće šumske parcele riedko su kada prikladne za racijonalno gospodarstvo s krupnogoricom, te se obično „zalihom" nazivlju, ili se tuj vrlo primitivno gospodarstvo sa šikalom tjera. Iznosi takovih šuma vrlo su s toga nestalni i maleni, a takovih skupnina ima upravo mnogo. Tako zvane pričuve iliti zalihe imadu često vrlo zanimiv izgled; ništa nemanje za to zadrže one taj naziv, pa ako se na tom ne vidi ni poštenoga stabla, što se često događja, dočim se „brzo potrebni" komad obično u „najvećoj blizini" posieče. Nu upravo takove ploštine bile bi kadkad prikladne za stanoviti način gospodarstva, koji često veći čisti iznos pruža, nego li ista ploština najljepše krupnogorice. Ponestajanjem starih hrastovih sastojina postaje žetva šiške (po množini) sve to slabija, te su već davno kožari prisiljeni rabiti prerazne surogate, kao što hrastovu i omorikovu koru, valoneu i t. d. Dokazano je, da mlada hrastova kora još najbolje šišku nadomiešćuje; pače strukovnjaci tvrde, da tiek strojenja tim doduše polaganije teče, nu kakvoća kože da znatno boljom postaje, što se ali ne dogadja kod brze strojbe sa šiškom* |