DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 162 koja. ITzprkos brze vožnje prama sv. Kanzijanu, ipak nas je još na putu stigla kiša. Srećom nije dugo trajala, te je opet nastalo najljepše vrieme. U sv. Kanzijanu se je stalo, da se direktno bliza, vrlo duboka .spilja razgleda. Unutra bacano kamenje trebalo je dugo, dok je velikim štropotom u grozovitoj dubljini ponora udarilo na tlo. Takovih špilja i ponora ima na Krasu vrlo mnogo. Na putu iz sv. Kanzijana u riecku dolinu imadosmo nadalje prilike viditi sloj uglevja i ugljenik, odaklö su još pred nekoliko godina dobivali Tr.^ćani uglevlja. Ugodna bijaše vožnja kroz plodnu riecku dolinu, jednu od najljepših oaza u strašnoj pustoši kraških zemalja. Plodne njive, poljane sa dosta zemlje i gusto obrašćeni bujni vinogradi i voćnjaci izmienjnju se ovdje sa dobro sacuvanimi gustimi sumarni. Svagdje vidiš novo zelenilo, gusto bilje, prekinuto na mjestih samo strugami, nikad pako pećinami ili kamenom. Ove struge imaju svagdje svoj pravilni odtok i svoje okreke, daleko dole na uzkom dnu glavne doline teče bez prekinuća splavna riecica, od koje je dolini i ime. Ovdje ne nailazimo na kredu ili druga vapna, već više na tvorbu eokenskoga pješćenjaka, koji se pretvara u velikih prostorih u lapor i tim daje tlo velike raztrošivosti i vrlo duboko. Nu da ni ovdje ne manjka dokaza, kako može i na takovih plodnih mjestih nevaljalim! ođnošaji zemljištnoga posjeda podpomagana egoisticka bezobzirnost ljudi proizvesti pustoš, našli smo slabo travom obraštena mjesta bez drveća na strmih obroncih gora sa dubokimi strugami, gdje se i zemlja znade spuzati, a to je sve nastalo samo zato, jer su ovi komadi kao javni pašnjaci skoro bez gospodara, te ih može svatko po volji rabiti, ali ih nitko ne obradjuje. Kad smo se zatim uputili iz riecke doline prema sv. Petru, došli smo u brzo opet u zemlje vapnenaste, a tim ujedno i na kras sa njegovim suhim, kamenastim i vegetativno siromašnim tlom, gdje u strugah ne teče više vode. Da je kod ovdje viadajuće jednakosti gospodarstvenihvlastničkih odnosaja jedino go7´sko kamenje kao tlo onaj faktor, koji prouzrokuje onoliku razliku izmed bujnih poljana riecke doline i njene suhe okolice, pokazuje se osobito ondje na granici, gdje se sastaje pješčenjak sa vapnencem; jer upravo ta |