DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 174 --
Ondje, gdje je tlo za to sposobno, ima se sijati žir „Q.
pubescenS^´ i „cerris" sa prljkom.


Grdje je shodno, obično se gleda, da odmah posije obzidanja
(u veljači i ožujku) oglodano i kržljavo grmlje potjera
nove izdanke. To je način, kojim se obično postupa na Krasu
vojnicko-krajiškoga primorja pogledom na ošumljenje.


Da ne može bujica, koja ide kroz senjsku dolinu, snašati
na obale kamenje i kršje, zatvorila se je već prije dolina na
tri strane, te je osim toga cesta, vodeća iz Senja u Vratnik,
koja je uviek izvrgnuta bila pogibelji usled neprestanoga spuzanja
zemlje sa strmih gorskih obronaka, od ovih zidova zaštićena.


IJ blizini sv. Križ a podje malo ovo družtvo u zabranu
Paskvanovac, koja je vec godine 1875. uredjena, i ovdje se obistiniše
prijašnja očitovanja g. nadšumara.


Tu je bila na strmom obronku kraškom, kao što su i pređjašnji,
koji se spušta sa 30*^—35^ prema sjeveroistoku u senjsku
dolinu, gdje je vapno najlošije vrsti t. j. kredno vapno, mlada
suma, sastojeca se iz Ostria carpinifolium, Acer monspessulanum
i A. campestris, Quercus cerris i Q. pubescens, fraxinus ornus,
a za zaštitu zemlje Juniperus occicedrus i Ehus cotinus, onda
Thymus i Salvia officinalis, koja se nalazi osobito u đolnjih
čestih 2:abrane.


Ova mlada stabla visoka su prosjekom 17o metra, te su
djelom iz panjeva izrasli izdanci, većim djelom pako iz onih
u kraškom tlu još nalazećih se životnih ostanaka korjenja.
Pošumljenje sa izdanci panjeva obavilo se na nekih mjestih,
a u više ležećih partijah branjevine nasadili su se i crni borovi.


Ta mlada šuma od 132 hektara pobudjuje u nas pri daljnjoj
njegi liepe nade; dosta, da se i nadalje zabrana brižno u
praksi drži.


Iz zabrane Paskvanovac nastavi se put na cesti uzduž
zabrana od godine 1868. do god. 1871. ustrojenih, koje obsižu
prostor od 486 hektara.


Na vožnji iz Senja u Vratnik leže ove zabrane na desnoj
strani puta, dočim se kraške goleti na desnoj strani rabe kao
pašnjaci.


Od starije dobe poticuće zabrane pružaju nam ljepšu sliku,
te se može ovdje uzeti ubokorenje djelomice sa 1*0. Ovdje nalazi
se i timora od crnoga bora i pozdnoga cera, koji su bili ovdje