DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 178 ~ ´ c. kr. šumarskoga upraviteljstva domena u Gorici g. šumarnik TL.oma; kr. hrv.-slav. šumarskoga učilišta u Križevcu: g. profesor Hlava; češkoga šumarskoga družtva: g. Josip Bochdanecky , šumski geometar kod kneza Svarcenberga; hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva: g. c. kr. šumarski nadzornik Mijo Vrbani ć iz Zagreba; kranjsko-primorskoga šumarskoga družtva: g. c. kr. šumarski nadsavjetnik Sa Iz er iz Beča; austrijskoga đrž. šumarskoga družtva: moja malenkost". „Nu i inozemstvo svraća pozornost na našu zadaću. Ovdje je, kako je već g. mjestni poslovodja iztaknuo, zastupana ona šumarska akademija, koja si je stekla za razvitak šumoznanstva i gospodarstva velikib zasluga, i to po mužu, kojega svi štujemo kao jednoga našiK kapaciteta; to je: g. tajni šumarski nadsavjetnik dr. Fridrik Judeich , ravnatelj kr. saske šumarske akademije u Tharandu". „Putem brzojava pozdravljaju nadalje skupštinu: IzWlirz burg a ondje radi silnih poslova boraveći zamjenik predsjednika austr. drž. šumarskoga družtva, barun Vilim pl. Berg, a iz Petrinje kr. nadšumar K. Sandtner". ^Prije no će se započeti razprave o predmetu, koji je da nas na dnevnom redu, mislim, da moram nacrtati veliko austro ugarsko kraško pitanje i uzroke i svrhu ove zajedničke skup štine u nekoliko rieči´^ „Jadranski jug austro-ugarske monarkije obsiže prostör od 582 četvornih milja, od kojega mož e skoro cetir petine ogolj ećivati , a više nego polovica tih pogibeljnih krajeva t. j . čitavih 290 milja, postala je već sama kamenita goliet". „Da, ne samo da je 290 četvornih milja produktivnoga zemljišta, koje bi bar IV4 milijuna radinih ljudi moglo prehraniti, izgubljeno tim načinom za državu i narodno gospodarstvo, nego su ove golieti položaj pokrajina, u kojih se nalaze, tako pogoršale, da ni najznatnija od njih, Dalmacija , prem je ovdje topla klima kao u Italiji, a neke poyrsine plodne i bujne, i brodarstvo na moru razvijeno, ne samo ne može ništa doprinieti obćim državnim izdatkom, već mora još svake godine 1 ^/^ |