DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 180 —


„Austrijskoj vladi pripada zasluga, da se je odmah
latila stvari i od toga vremena tako djelovala u austrijskom
primorju, da je ne samo jedan dio Krasa veo pošumila, nego i
pokazala dobre puteve, kojimi se ima zadaća riešiti".


jjG, kr, ratno ministarstvo sklonulo je Njegovo c.
kr. Veličanstvo, našega svietloga vladara , da dade g. 1871.
stvoreni veliki investicionalni fond krvatsko-slavonske krajine
takođjer za pošumljenje Krasa u toj vojnoj krajini".


„Zapovjedajućemu generalu barunu pl. M o 11 i n ar y - u,
koji je znao tako izvrstno započeti razvitak brvatsko-slavonske
vojne krajine, imamo zahvaliti, da se je austro-ugarski Kras


g. 1875, u potankostih promatrao i ne samo raztumaoila njegova
narav i njegov postanak, kao i sredstva, kojimi će se odstraniti,
nego da su se ti rezultati u knjizi´ od dva izdanja
cielomu svietu priobćili za pouku i trajnost".
„U glavnoj kraškoj zemlji Dalmacij i okrenula se je
stvar na bolje zakonom od g. 1876., koji dopušta i uredjuje
razdieljenje produktivnoga, obćega zemljišta".


„Na mnogih mjestih su privatni ljubitelji šumstva pojedine
komade golietiopet učinili produktivnimi; uviđjavne za^
jednic e postigle su to, onda zapriecivanje ogoljećivanja razdieljivanjem
i privatiziranjem svoga obćega zemljišta; pojedini
javni funkcionari stekli su si znatne zasluge, stavši na put
razširivanju nevolje mjestimice energienimi sređstvi proti oštećivanju".


„Radilo se je dakle prije već dosta i učinili početci
u pošumljenju".


„Ali u velikom i cielosti je ono^ što se je dosad´
uradilo, u razmieru s tim, što se ima tek učiniti još
vrlo neznatno. Da se ne bi u preobraćanju golieti u produktivnu
zemlju brže napredovalo, trebalo bi sigurno 12 stoljeća, dok
bi nestale sve te kraške golieti; a što se tiče druge točke spašavanja
t. j . prepriecivanja daljnjega ogoliećivanja, već sam prije


* Opazka perovodje skupštine:
,Ovo u dva jezika izašlo izvrstno djelo o austro-ngarskom Krasa sastavio
je vriedni predsjednik današnje skupštine, g. generalni nadzornik domena i
ravnatelj Šumarske akademije, Josip pl. Wessely. Ova se knjiga rabi i na kr.
višem šumarskom uciilštu u Križevou, te služi kod predavanja o pošumijenju
Krasa kao glavna podloga.