DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 32 <-- 32 --> PDF |
. ~ 184 .— sastavina prostu vodu za piće. Zdence po njegovoj konstrukciji načinili su kasnije u cieloj zemlji´´ „Pošto se je radi koristoljublja pojedinih obćinsMb predstojnika, koji su mogli prije svoju marhu liraniti na trošak oboine, kao i radi poznate nesklonosti seoskoga pučanstva prema svim novotam, moglo predvidjeti^ da će se obćine uztrucavati zemljište urbarnim učiniti i pošumiti bez prisile, a buduć se nije moglo prije misliti na izsušivanje i pošumljivanje ciele pokrajine, dok se ne bi mogao i onaj 357^ cieloga zemljišta iznoseći obćinski posjed obradjivati, dao je povoda, da se izđade onaj znameniti ^akon od 19. lipnja 1857., koji je za „Landes" tolike važnosti stekao". „Ovaj zakon naime obvezuje obćine, da svoja zemljišta izsuše i pošume ^ te izriSe jasno, da će u slučaju, kad bi se obćine uztručavale provesti radnje glede obradjenja i pošumljenja, to biti učinjeno na trošak države . Zato će pako država ostati tako dugo u posjedu one obćinske zemlje, koju je obradila, dok ne prikrije dobivena korist troškove skupa sa kamati. Yladi dano je na vjeru 6 milijuna franaka za izvedenje radnja". „Od ovib 6 milijuna franaka nije se nikad ni novčić potrošio". „Jer obćine, prisiljene na alternativu, u zakonu predvidjenu, ili da sami pošume ili da puste svoja zemljišta, ma i samo na neko vrieme, u rukuh države, pređpostavljali su jednoglasno obradjivanje na svoju ruku i zaključili su djelomičnom prodajom svoga zemljišta skupiti potrebni novac". „Buduć je Cbambrelent na spomenutih 500 hektara dokazao, da se mogu Lande s sa ne baš velikimi troškovi učiniti plođnimi i produktivnimi, te prodrlo mnienje, da se Lande s mogu uspjehom pošumiti, našlo se je dosta kupacli, koji su htjeli kupiti ili izsušene već ili još močvarne obćinske zemlje". „188,700 hektara ili 65% cieloga obćinskoga posjeda prodalo se je u obih departementih Landes i Gironđe, koji skupa čine Landes des Grascognes, većinom privatnikom, i tim se je dobilo 13,430.000 franaka. Od toga potrošilo se je 890.000 na obradjivanje zemlje, 682.000 za pošumljenje, 1,987.000 za gradjenje cesta i puteva, 1,636.000 za školske i obćinske sgrade, 3,070.000 na crkye i župne stanove, 812.000 za zdence |