DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 187 — buđget i doznačilo 5,800.000 franaka za pošumljenje pustara, 2,969.000 franaka za pošumljenje sipina i 2,927.000* franaka za pošumljenje u gorah´^ „G-ospodo moja! Ja Vam neću sa potankostmi zanimivih, ali dugotrajnih radnja pri pošumljenju sipina dosadjivati, te mislim, da mogu od toga tim prije odustati, feuduć ovdje izložene risarije predočuju jasno te k i vrs t radnja". „One pokazuju, kako se tek sipina (nasipa) regulira, kako se umjetnim načinom podižu i doziraju prednasipi , koji imaju Hti obranom proti straji vjetra, te se sastoje iz drvenih plotova i okomito stojećih svježnjeva od bodljikave žutilice i drugoga grmlja. Iz njih vidite, gospodo moja, kako je´ glavn a sipin a posijana, a mlade kulture zaštićene grmljem i koljem proti zavijanju i pokrivanju prašuljem. „Najviše pako uradila je francezka uprava državnih šuma na polju pošumljivanja pustoši u gorah , gđ.jeno se je od godine 1861. preko 70.000 hektara na novo pošumilo, odnosno pokrilo sa zaštićujućom travom". „Od kakove su važnosti za obće dobro ove zadnje radnje, moći će slavna skupština najbolje razsuditi, ako navedem u srce dirajući opis, koji je sastavio glasoviti francezki narodni ekonom Blanqui godine 1845. o poriecju Durancovom". ,,Motrioca, koji silazi diljem alpinskih vršaka iz Dauphinć u Provencu, zapriećuju u svakom koraku one bizarne i raznolike krivine, koje gore pokazuju. Na površini od skoro 100 milja ne nalaziš ni jedne brodive rieke, koja bi bila tako znamenita kao Marna i Saona, štono oživljuju čitave pokrajine. Alpinske rieke imaju ovdje radi svoga jakoga padanja i nepravilnoga teka" u šljunkom napiinjenom koritu karakter bujica. Tako su Drač, Romanche i Durance takove nestalne i varljive rieke, u koje se izlievaju sa gora plazurni potoci, voda od kopnećega sniega i kišnica. Rieka Rhona prima u svom đolnjem teku tu veliku množinu vode, koja je u zadnje vrieme nerazmierno jako narasla". „Na taj način pustoše i bujice ravnice , ućiniv u gori toliko štete prije toga, da se nedade ni opisati". „Neprestano vedro nebo na Aipah embrunskih, barcelonetskih i digneskih ne naoblačuje se kroz više mjeseci i prouzrokuje tim sušu, koju prekidaju kadkad bx^re, slične onim u |