DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ 191 — Ova vrst sastojine je jedina, koja odgovara svim zahtievom, koji se traže od šume; zalitievom, koji se slažu u tom^ da sa~ đjeno drveće pronikne zemlju velikom mrežom korjenja, te ju učvrst i i tim ju öuva od spuzanja i splakanja, pruža čim trajniju zaštitu tlu prema metereologičkim uplivom; da se pod njim stvori naslaga humusa, koji znade ne samo povećati plodnost zemlje^ nego i odtok kišnice i sniežnice otežčivati. Jasno je, da se na najviše miesta, koja su opredieljena za pošumljenje, ne mogu neposredn o odmah zasaditi visoke šume. Vrlo cesto moramo se izprva zadovoljiti kakvomgo đ vegetacijom i čekati više godina, dok bude zemlja takova, da se mogu nasaditi visoke šume", „Osobito opreznim valja biti kod izbiranja vrst i drveća . Pogrieška u tom pogledu može nam sve nade uništiti", „Svaki klimatički pojas ima naime svoje, manje ili više pripadajuće mu vrsti drveća". „Tako je vruć i pojas, koji pocima ondje, gdje već raste maslina, naravska zemlja za alepski bor, onda pinjol, morski bor, uviek zeleni Ijutik i plutak, doČim označuje umjereni pojas osobito crni hrast i lužnik". „Kesteni, topole, jaseni, briestovi, mliec i t. d. nalaze se ovdje u velikoj množini, ali većinom pomieaani, a u gornjih krajevih ima crnoga i bieloga bora, na vlažnih i zaštićenih mjestih takodjer bukva". „Hladn o podneblje nije za uspievanje bielogorica osobito povoljno. Od toga drveća ima ovdje skoro jedino bukve i javora. Nasuprot je ova zemlja prava domovina crn o gorica , te tu najbolje uspieva jela, omorika, ariš, kao i Pinus Mughus". „U mrzlom podneblju raste od pravoga drveća samo još ariš i limba. Potonje drvo je kod pošumijenja visokih miesta najzgodnije drvo, te zaslužuje ondje osobitu pažnju". „Naravski ima od te pravilnosti već prema ekspoziciji, položaju, vrsti tla, naravi vjetrova, stanovitih iznimaka, na koje valja osobito paziti pri odabranju drveća za pošumljenje". „Pogledom na vrst kulture veli Demontzey u svom nedavno izašlom, izvrstnom, na 26-godišnjem izkustvu u pošum- Ijivanju golieti osnovanom djelu: Etude sur le reboisement et gazzonement des montagnes, Paris 1878, da su osim hra |