DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 192 — stova , kestena, te za pošumljivanje pjeskovitih zemlja u vrućem pojasu osobito sposobnoga morskoga bora, sve vrsti drveća boJje za sadjenje . Nu kod sadjenja, prije kojega se je morala naravski zemlja dovoljno obraditi, ne smije se smetnuti s uma, da ono pruža tim sigurnij e rezultate, cim su sadjeni razsadi m 1 a d j i´´. „Nu ili se mi odlučili za ovaj ili onaj postupak, za ovu ili onu vrst drveća, za sjetyu ili sadjenje, u svakom slučaju valja prije pošumljenja zaštitit i šumište". „Nije moguće pomisliti si uspievanje šumskoga nasada, ako se ne zaštiti proti oglodavanju od pasućib se životinja, poimence koze, i proti sgaženju po rogatoj marki´^ „Od kolike je važnosti ta točka za pošumljenje, moći će gospoda, koja su razgledala Kras, najbolje prosuditi". „Ta ravnatelj Wessel y pripisuje ogoljećivanje vojničke Hrvatske najviše tomu momentu". „Na koncu, gospodo, molim dozvolite mi, da prosborim takodjer nekoliko rieci o Krasu, nu tu ću biti vrlo kratak". „Promatramo li zemljovid austro-ugarske monarkije, nalazimo osim nekoKko dosta golih otoka dosta suvisli komad zemlje, koji pooima zapadno od Gorice, te se proteže prama jugu, slabo prekidan, u Hrvatsku i sjevernu Dalmaciju. Sjeverna mu je medja blizu Postojne, južna nedaleko od jadranskoga mora". „Po političkom razdieljenju dieli se ovaj komad zemlje u primorski i lirvatski Kras. „Orograficno moramo Kras skoro svagdje smatrati kao više ili manje gorovitu visočinu, docim spada Kras po geologiji u cjelini vapnu kredne i trias-tvorbe. Tu i tamo ima dolomita, lapora i pješčenjaka, te su prvi radi svoje brze raztrošivosti prava blagodat za kultiviranje Krasa". Po ustrojstvu spada Kras, u koliko se može dokazati, sistemu vrsta protežućih se, akoprem jako prekidano, u glavnom smieru od sjevero-iztoka prema jugo-iztoku". „Osebine Krasa jesu njegove gudure i pukotine analogno sa crtom smiera, njegovim! lievkastimi do li na mi, napokon njegove podzemaljske šupljine, napokon okolnost ta, da se voda težko skuplja na površini, veo prodre kroz otvore i pukotine u podzemaljske šupljine". |