DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 43 <-- 43 --> PDF |
, „ 195 ~-. iiovnike Krasa do iste gospodarstvene i kulturne visine, na kojoj se nalaze ujiliova ostala braća u državi". „S toga neka naša slavna vlada poprimi kriepku inicijativu i upotriebi sva joj moguća sredstva pouke, pobudjivanja, nagradjivanja^ dapače i prisile , da postane i iz inače za trgovinu zgodno ležece kraške zemlje austro-ugarske monarkije drugi sretn i Landes^´. Predsjednik generalni nadzornik Wessely: „Prelazimo sad posije ovoga bvalevriednoga uvoda u veliko kraško pitanje na razpravljanje predmeta, koji je danas na dnevnom redu, naime: „Osebine pošumljenja Krasa u savezu sa osobitimi svojstvi Krasa i osobitim obzirom na izkustvo, stečeno dosad u austro-ugarskoj monarkiji", „Buduć manjkaju ovdje gg. šumarnici Soreti ć i Brosig, koji bi imali na temelju programa reći uvod u taj tema, mislim da mi je na mjesto njih spomenuti sliedeće: „U tom tematu radi se samo o razjasnjivanju onik momenata, kojimi se razlikuje za Kras prikladni postupak u ošum- Ijivanju od onoga, za koji se je izkustvom našlo, da je za sjevernije zemlje višega šumodjelstva pravi postupak". „Ova razlikost potiče u glavnom iz osebina dotičnoga mjesta^´. „Na Krasu nalazimo gorsko tlo iz vapna i takovoga krednoga vapna, koji se skoro nimalo ne raztroši, tako da se sposobnost njegovoga tla za vegetaciju ograničuje jedino na onu, u njegovih pukotinah srećom se nalazeću ilovaču, zvanu crljenica (terra rossa), i onu koru humusa, koja se običaje tvoriti u gojenih šumah iz njihovih odpadaka". „Nadalje ne leži Kras više, kao one sjevernije zemlje u Austro-ugarskoj u klimatičkom pojasu ljetnih kiša, dapače u onom ljetne suše. Dočim dakle drugdje ima bilje u to vrieme glavne vegetacije neobhodno potrebite vode obično dosta, vlada na Krasu lieti kadkada užasna suša, koja se još povećava Ye- Gom toplotom i sunčanom žegom´-K „I u drugih zemljak prieče često vladajući vjetrovi vegetaciju; ali ovdje u kraških zemljak biesneći sjevero-iztocnjakj zvan bora, nadaleko više štete čini, nego ti vjetrovi". |