DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 50     <-- 50 -->        PDF

- 202 —
tehničke radnje u pošumljenju po tom udese, škodljivi upliv
prirodnih sila odstrani ili ukroti, i nastoji ono nadoknaditi
tlu, što mu je oduzeto ovimi škodljivimi prirodnimi zli".


„Nu osebine pošumljenja Krasa sastoje i u tom, da se ono
izvede na većih prostorih, ne sporadično, nego po osnovi i dosljedno
od zgora, od sadanje šumske granice dole prema moru,
da se tim dobije zaštita z;a nasade, koji se imaju kraj šuma
dalje zasaditi".


,^Koja je vrst drveća za pošumljenje Krasa najbolja, već
su davno vještaci rekli, koji su glasovali za bielogoricu, koja
na samom Krasu raste. Manje važno je pitanje, da li se ima kod
po^umljenja Krasa pre dp ostavljati sjetva ili nasad? Oba načina
pošamljenja imadu svoje poznate dobre i zle strane, ali mislim,
da bi bolje svrsi odgovaralo, ako bi se većinom upotriebio nasad,
a da bi valjalo služiti se sjetvom samo ondje, gdje ne može
bora ili scirocco uslied zaštićivanja drvljem odnieti zemlju, ili
osušiti se sjeme radi sjene".


„Naravski, ako se hoće pošumiti drvećem, koje ima veliko
sjeme, bolja je sjetva. Što se pako tiče pustih, više ili manje
golih, samo mjestimice slabom vegetacijom, kao travom i
grmljem, obraštenih površina Krasa, mislim, da bi tu trebalo
s početka samo mjestimice i sukcesivno pošumiti tako, da bi
se priesadnice zasadile u klancih i pukotiuah Krasa, gdje nalaze
naravnu za&titu i sjenu".


„iSfe nalazim potrebnim razrfcumaciti dalnji postupak i
administrativna sredstva kod p^ošumljenja Krasa, buduć pružaju
0 tom dosadanja, u mnogo djela natiskana i javnosti priobćena
izkusbva u Austro-ugarskoj dobru i praktičnu pouku;
samo bi bilo željeti, da se dugo već gojena misao o pošumljenju
Krasa u rieckoj županiji, odnosno u ziemljištu fužinske državno
gospoštije, jednom i izvede, a da ne ostane puka razprava o
strukovnih predmetih".


C. kr. šumski povjerenik Franjo Dolenc: „Ako
hoćemo točno raspravljati pitanje o pošumljenju Krasa, osobito
pako osebine dosađanjega, kod svakoga postupanja u pošumljivanju
Krasa, stečenoga izkustva, kao i uzroke ogoljećivanja,
te stvar promatrati onom ozbiljnošću i točnošću, koja joj pripada,
usudjajem se za onu ovdje prisutnu veleštovanu gospodu,
koja nisu imala prilike vlastitim okom i izkustvom topografiöko