DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 51 <-- 51 --> PDF |
-.-.-203´ - klimaticke okolnosti pobliže upoznati, dati kratak nacrtu tom pogledu". „Neizmierna, mnogo sto tisuć liektara obsižuća krš u primorju, Istri, Dalmaciji i Hrvatskoj spada skroz više na cisti željezasto-glinasti vapnenac, nego li iloviti: samo kod onoga šumskoga tla može se govoriti o kumoznom, željezasto-glinastom vapnencu, koje se je pretvorilo tek u kras, ili se baš pretvara; jer kod onoga šumskoga tla, koje je već davno postalo krašem, propao je već odavna uslied klimatickik upliva, sunčane žege, odnašanjem od kiše i bore onaj humus". „Veleštovana gospodo! Ja sam se služio izrazom bora. Biti će sigurno za mnogu velecienjenu gospodu, koja su ovdje skupljena, te još nisu imala sreću viditi boru, kakva je opisana u knjigahj zanimivo i za uvodno razpravljanje u kraško pitanje koristno, ako u nekoliko rieci opišem biesnu boru´´. „Bora je onaj obično zimi, ali i jeseni i proljećem, dapače cesto lieti kroz više dana, da i tjedana biesneći sjevero-iztocnjak, kojega naši mornari zovu grego tramontona". „Bora je vjetar, koji nastaje u Krašem granicećih šumah na velegorju Trnova, Caven i Nanos, na strminah postojnske ibistricke visocine i na južno-zapadnih obroncih dugoga dinarskoga pogorja, te onda biesni po zemljak, spuštajućih se prema jadranskomu moru, svojom pogubnom, strah i trepet zadavajućom silom". „Bora je nadalje onaj-vjetar, koji cesto nikako ne pušta zimi doći u ma koju od sjevernih austrijskih luka: Tr s t, Rieku, Bakar, Kraljevicu, Novi, Senj i Bag, i to više dana, dapače i tjedana, ni najvećemu parobrodu, koji radi sa više stotina konjskih sila; vjetar, koji bezbrižne, za poslom iduće ljude sa tršćanskoga žala bez zaprieke odnese u more^ koji u Trstu, na ßieci, u Senju i u drugih mjestih baca dimnjake i criep kao papiriće sa krovova, koji se usudjuje, zamesti željezničke vlakove sniegom, dapače i suzdržati, i sa pruga preko nasipa dole baciti, koji se usudjuje nadaleko brzojavni trak srušiti i redom odpuhati šljunak sa ceste, kao da je piesak, napokon izcupati najveće drveće, raztrgati sidra i lance od sidra, griplje i druge uredbe za sigurnost brodova, kao vatru i ina znamenja bez traga uništiti´´. * |