DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 54     <-- 54 -->        PDF

^ 206 —


uzgoja bez dvojbe za neko vrieme očekivati čitava sastojina
(šuma), da bi se mogla takova šumišta već za vrlo kratko vrieme,
možda već za 10—15 godina, bez svake umjetne pripomoći, putem
sjetve ili nasada opet pretvorili u bujne šume. Ovu okolnost
morala bi i boce većina ovdje prisutne veleštovane gospođe,
po tom, što je ovib dana vidila, smatrati svladanom.
Takove zemlje imale bi se jednostavno izlučiti, točno označiti,
ako je moguće, i ograditi, i da odmab s početka porastu jaki
novi izdanci, sasvim poravniti , t. j . odsjeći do korjena svako
rastenje absorbirajuće kržljavo drvo. Zadnji uvjet činiti će se
možda gdjekojemu od štovane gospode slušatelja čudnim i pretjeranim,
nu ja se usudjujem na temelju mnogostranoga izkustva
pri tom ostati, te sam pripravan, to svoje osvjedočenje dokazati
i primjeri kod zemljišta, koje je na ovaj naßin opet pošumljeno.
Dapače i znanost sama nas uči, da se m(^u od panja, koji je
možda pol stoljeća neprestano oglodan, samo onda očekivati
novi izdanci, ako ga prisilimo, da čim bliže zemlji ili ća pod


zemljom tjera nove jake izdanke".


„Takova metoda pomladjiyanja, kojom sarn se sHižio u
većoj mjeii međju Bazo vi com i Sesanom na primorskom
Krasu, sa neocekivanimi rezultati, pruža tu korist, što se pomoću
nje mogu dobiti i kod starijib, na oko već bolestnih panjeva,
novi jaki izdanci, koji nisu doduše tako mnogobrojni,
ali tim jači, koji u interesu tolikimi žrtvami seljaka na Erašu
skopčane paše^ što ju ovaj sprvince uživa, po okolnostib već
u d. ili 5. godini tako porastu, da im ne može naškoditi zub
marhe, d´i se za stočare na Krasu toli znatni dobitak (trava)
pomnoži te šumar odmah s početka znade ^ kako će u buduće
valjano gojiti šumu".


„Pri izboru ove metode pomladjivanja ovisi takodjer o
doticniku, da izabere i odgoji takova stabla za sjemenjake, od
kojib bi mogao očekivati u svoje vrieme, ako bi možda taetodu
odgojivanja promienio, pomladjivanje putem naravskoga
razplodjivanja sjemenjem".


„Druga metoda u pošumljenju, cisto umj etna, imala bi
samo ondje mjesta, gdje zabtievaju narodno-gospodarstveniobćega dobra tičući se interesi^ da se šuma zasadi, ili kad bi
s^tib razloga valjalo pošumiti prostor, gdje sad ne ima ni panjeva
ni korjenja. Ova metoda pošumljenja izvadja se ili sađje