DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 57 <-- 57 --> PDF |
^ 209 kraških zemalja. Pomislimo i na to, da moraju šume odgovarati uviek narodnim običajem i njegovim gospodarstvenim interesom i da mora ostati sa agrarnimi zahtievi u pravom razmierju". „To sve postići ćemo pako samo onda, ako bud«mo znali ove mnoge, tomu nastojanju na putu ležeče zaprieke putem zakonodavstva odstraniti´´. „Ja se vraćam prednostim, koje ima sjetva pred nasadom na Krasu, te ću gledati dokazati, da mora posijano sjeme od drveća sa velikom žilom srčanicom uspievati i u najgorjoj zemlji i za jednako nepovoljnih okolnosti i u vrieme suše bolje i sigurnije, nego li ma koji nasad od drveće iste vrsti. (NB. Tu se razumije samo sjeme, koje klija i bez pokrivanja na prostom, polju)", ´ „Imavši cesto prilike, da posijem šumsko sjeme dobrimi rezultati, htio sam primjerice veleštovanu gospodu drugove sjetiti samo najstarijega na Krasu primjera, koji smo vidili prvoga dana naših izleta, mislim visoku hrastovu šumu na zemljištu Njeg. preuzvišenosti grofa pl. Hohen war ta u Ravnahu kod Kala , koja je izniknula baš od sjemenja´´. „Uzrok, da mnogi nasad na Krasu vrlo često, da mogli bi reći, skoro uviek tako propada, ne smije se tražiti samo u tom, što vlada na Krasu ogromna suša (ove godine nebijaše 5 mjeseci kiše na Krasu), I to je često važan razlog neuspjehu, što ne mogu u sjemeništih uzgojene prisađnice nikad dobiti onih jakih, malim korjenjem obkoljenih žila srcanica, što se priesadniče pri izkapanju, pripravljanju i razašiljanju i napokon razsadjivanju jako oštećuju, i da se ni ne razsadjivaju u svoje vrieme ni dostatnom opreznošću. Posve je dakle sigurno, da imaju tako izmučene biljke odmah prve godine svoje vegetacije jedva toliko snage, da im se može korjenje dosta razgraniti, da mogu onda većoj, n. pr. kao ovogodišnjoj suši odolieti. Priesadnice nasuprot, koje su odmah na potrebnom mjestu nikle iz sjemena, nastoje odmah prve godine svoje vegetacije, da svojom žilom srčanicom tim dalje prodru u vlažniju zemlju, čim biva suša veća". „Ako ćemo svakomu drveću dosljedno više ili manje pripisati isti nagon, to je ovo dovoljan dokaz, da se mora na Krasu sijanje predpostavljati sadjenju, već i zato, što ne stoje |