DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 59 <-- 59 --> PDF |
- 211 ~ postupak obećaje posve siguran uspjeb. Do toga suda dovedose me osobito one velike ograde, koje sam vidio u vojničkoj Hrvatskoj kod Senja. Ne ima ljepših i velicanstvenijih stvari, nego što smo tamo vidjeli. Na vrlo velikom prostoru unutar ograda pokazivahu se zelene šume, točno oddieljene od izvan zidova steruće se sive golieti. Tek godine 1875. ogradjene površine bijahu stranom već pune, stranom 0-6 do 07 sa bielogoricami bokorene. Postupak, da se posije ogradjivanja porasli mnogobrojni izdanci nakon 2—3 godine odsjeku, da tim novi, jaci izdanci izrastu, nadalje da se prazna mjesta sijanjem ili sadjenjem popunjuju, oini mi se posve valjanim. Uzprkos skupih liepih razsadnika kod Rodika i sv. Mihalja, koji daju svake godine jedan milijun priesadnica, malo bi se postiglo pošumljenjem na žalibože tako velikom prostoru, ako se ne bi veći dio tih priesadnica upotriebio na popravljanja i popunjivanja. Da se to pako može, moraju se i mjestimice vrlo mnogobrojni iz danci panjeva upotriebiti´´. „Koli velik upliv ima strogo zaštićivanje od marhe, jasno smo med inim viđili blizu razsadnika kod sv. Mihalja. Cesta dieli ondje vrlo staru i riedku šumu od hrastova (Qu. cerris et pubescens) sa suhimi većinom vršci, na dva diela. Desno od ceste je državni posjed, gdje se ne smije blago pasti, na lievo obćinski posjed sa pravom paše. Dočim ima na desnoj strani od naravi na prazninah mnogobrojnoga pomladka, ne ima u obćinskoj šumi ni traga o kakvom poraštaju". „Svakako mora se tudji šumar začuditi, kad čuje, da najveći trošak za pošumljivanje odpada na 6 stopa visoke ograde; nu ako se može, kako, mi se je reklo, n. pr. 460 jutara sa troškom od 7000 for, obzidati, treba uviek uvažiti, da to zemljište nije prije imalo nikakove vriednosti, da se je dakle na neki način za nešto manje od 20 for. dobilo jedno jutro ovdašnjega zemljišta za šumsku kulturu". j,Smatram li po svem, što sam vidio, mjestno-tehnicku stranu pitanja riešenom, valja još svladati druge, vrlo velike potežkoće, odnoseće se na okolnost, što se pučanstvo protivi pošumljenju. Navikli smo, da nas u kraškom pitanju upućuju na griehe starih Mjetcića, koji da su šume izkrčili i zemlju opustošili. To je bez dvojbe istina, nu i griesi sadanjega,^statiovnictva, koje ne samo prieci i otežćuje novo pošumljenje |