DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 59     <-- 59 -->        PDF

- 211 ~
postupak obećaje posve siguran uspjeb. Do toga suda dovedose
me osobito one velike ograde, koje sam vidio u vojničkoj
Hrvatskoj kod Senja. Ne ima ljepših i velicanstvenijih stvari,
nego što smo tamo vidjeli. Na vrlo velikom prostoru unutar
ograda pokazivahu se zelene šume, točno oddieljene od izvan
zidova steruće se sive golieti. Tek godine 1875. ogradjene površine
bijahu stranom već pune, stranom 0-6 do 07 sa bielogoricami
bokorene. Postupak, da se posije ogradjivanja porasli
mnogobrojni izdanci nakon 2—3 godine odsjeku, da tim novi,
jaci izdanci izrastu, nadalje da se prazna mjesta sijanjem ili
sadjenjem popunjuju, oini mi se posve valjanim. Uzprkos skupih
liepih razsadnika kod Rodika i sv. Mihalja, koji daju svake
godine jedan milijun priesadnica, malo bi se postiglo pošumljenjem
na žalibože tako velikom prostoru, ako se ne bi veći dio
tih priesadnica upotriebio na popravljanja i popunjivanja. Da
se to pako može, moraju se i mjestimice vrlo mnogobrojni iz


danci panjeva upotriebiti´´.


„Koli velik upliv ima strogo zaštićivanje od marhe, jasno
smo med inim viđili blizu razsadnika kod sv. Mihalja. Cesta
dieli ondje vrlo staru i riedku šumu od hrastova (Qu. cerris et
pubescens) sa suhimi većinom vršci, na dva diela. Desno od
ceste je državni posjed, gdje se ne smije blago pasti, na lievo
obćinski posjed sa pravom paše. Dočim ima na desnoj strani
od naravi na prazninah mnogobrojnoga pomladka, ne ima u
obćinskoj šumi ni traga o kakvom poraštaju".


„Svakako mora se tudji šumar začuditi, kad čuje, da najveći
trošak za pošumljivanje odpada na 6 stopa visoke ograde;
nu ako se može, kako, mi se je reklo, n. pr. 460 jutara sa
troškom od 7000 for, obzidati, treba uviek uvažiti, da to zemljište
nije prije imalo nikakove vriednosti, da se je dakle na
neki način za nešto manje od 20 for. dobilo jedno jutro ovdašnjega
zemljišta za šumsku kulturu".


j,Smatram li po svem, što sam vidio, mjestno-tehnicku
stranu pitanja riešenom, valja još svladati druge, vrlo velike
potežkoće, odnoseće se na okolnost, što se pučanstvo protivi
pošumljenju. Navikli smo, da nas u kraškom pitanju upućuju
na griehe starih Mjetcića, koji da su šume izkrčili i zemlju
opustošili. To je bez dvojbe istina, nu i griesi sadanjega,^statiovnictva,
koje ne samo prieci i otežćuje novo pošumljenje