DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 60 <-- 60 --> PDF |
- 212 ~ nego i na donekle još drvljem obraštenom zemljištu nviek tako postupa, da se ova žalostna pnstoš od godine do godine povećaje, su bar tako veliki, kao oni starih Mljetčiea. Kad bi se mogao Kras zaštititi od svakoga dotika ljudi i životinja, to bi ga po mojem mnienju za 100 godina većim dielom sama narav opet pošumila. Kraško pitanje ima po tom i nešumarsku, socijalnu stranu, koja prouzrokuje najviše potežkoća, te ju valja zato pomno motriti i oprezno riešiti". „Kad čujemo, da se ograde botomice ruše, nasadi zlobno pale, biljke izeupaju, jer siromašno pučanstvo misli, da se po.^ umljenjem u uživanju paše, štono im uzdržaje život, prikraćuju, moramo se mi kao šumari pravom razgnjeviti, ali ujedno pomisliti, da imamo posla sa nai´odom , od kojega se ne mož6 izSekivati, da stvar točno razumije ili objektivan sud. Cim je teža u takovih sluSajih uspješna pouka, tim je potrebitije, da šumođjelci, osobito pako i politiĆke oblasti energično postupaju, ma se ova energičnost kadkad i činila prestrogom. Mjesto riečml valja poučiti djeli, koja će jednom Ijudem dokazati, daje djelomično pošumljenje Krasa najviše na korist samih stanovnika na Krasu". ,,S%T:ha ne može nipošto biti ta, da se sasvim podkapa obstanak siromašnim Ijudem oduzimanjem paše za marhu; nasuprot moći će ljudi dobiti više koristi od pašnjaka, ako bude u kraških pustara velikih šuma, koje će štititi od bore i suše, osim toga pružati marhi lišća za hranu, a mjestimice i u samoj šumi dobre paše. Ima dosta površina, gdje sad bora i zima jako otegoćuju pošumljenje, nu gdje omogućuje veća ili manja množina zemlje crljenice rastenje trave. Sjećam se, da sam prošao veliku takovu površinu blizu Francikovca. Takove zemlje neka se puste za pašu, ali ne tako, kako to sad biva, nego neka se pravo uživanja pašnjaka uredi, kako se je to uradilo u Francezkoj^. „To, što je moj velecienjeni prijatelj pl. Seckendorf priobćio u svom izvrstnom predavanju o Francezkoj, prikladno je i za ovdašnje odnošaje; to mogu potvrditi iz vlastitoga izkustva, jer i ja sam pohodio g, 1867. zloglasne Landes i jedan diel golih Pireneja". „Da imam čast, biti članom jednoga od ovdje viećajućih družtva, usudio bi se staviti stanoviti predlog ili predložiti |