DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 215 ~ jjOnau obće imenom ,,posum.]jenje Kraša^´ oznaöena povrata sadanje pustoši u ono stanje produktivnosti, u kojem nekoć bijašej obsiže daleko veće polje, nego to sliedi iz spomenutoga imena". „Pošumljenje cieloga Krasa je isto tako nemoguće, kao što i dekolonizacija na Krasu stanujućega pučanstva, a ipak se ne bi moglo pošumljenje, kad bi se prije preselio narod, labko izvesti, i to tim manje, buduc trebamo kod pošumljenja Krasa najprije pomoć njegovih radinih stanovnika, zato i valja u prvom redu gledati na nje i na njihove absolutne potrebštine, odnosno po okolnostih podrediti pošumljenje Krasa kao takovo velikoj zadaći poboljšanja Krasa u obće". ,,Posjed na Krasu (iztaknuti mi je ovdje osobito meni točno poznate odnošaje primorskih kraških krajeva) je trovrstan: jjPrvo zajedničk i (posjed obćina, frakcija družba i t. d.), kojim se može koristiti po volji ili pod normami svaki član dotičnoga družtva, odnosno svaki pripadnik obćine, i koji se ponajviše sastoji iz obćinskih pašnjaka i obćinskih šuma; drugo posjed, razdieljen individualno za drvarenje, dočim je glede uživanja paše ostao zajednički, kojemu spadaju najviše nekadanje obćinske šume ili panjici i treće, neobterećeni privatni posjed". Prv a vrst sastoji se skoro izključivo iz obćinskih pašnjaka ili posve propalih nekadašnjih obćinskih šuma, i ona vrlo malo još postojećih obćinskih šuma, glede kojih su izdani posebni propisi ili redarstvene naredbe na temelju šumskoga zakona za trajno uživanje. Ovi obćinski pašnjaci, ili bolje veleć, kraške pustoši, obsižu u kraških zemljah najveći prostor, te iznose u samom austrijskom primorju 64 postotaka od ciele površine kao skoro bezkoristno zemljište. Da snujem ove pašnjake, koji su temelj na Krasu toli važnoga stočarstva, pravom nazvati nekoristnim, 0 tom su se gospoda sama svojima očima osvjedočila, te će sigurno moju tvrdnju odobriti, ako prispodobe produktivnost tih golieti pri vladajućih klimatičkih odnošajih sa onom množinom, gladne marhe, koja se ovdje pase; ako uvaže, da se paša počima u proljeću već prije, no trava poraste, dapače da se u nekih dolinah, gdje ne bude sniega, ni ne prekida; ako napokon uvaže, da se izim u proljeću i jeseni nije ni nadati. |