DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 64 <-- 64 --> PDF |
. .´ — 216 ~ da ce niknuti trava, jer ljetna suša uništuje svaku biljku, koja ne dobije hranu iz duboke zemlje". „Žalibože izvrgnuta je drug a vrst posjeda još većemu vandalizmu, jer ovdje je drvarenje privatno vlastnictvo j paša nasuprot zajednička- — Buduć je radi prije spomenutih odnošaja ovdje produkcija trave tako slaba, mora se marha skoro jedino hraniti lišćem, a s razloga, što ovdje ne goje druge šume, do kolosjeka (nizke šume), lišćem od izdanaka, i tim načinom postaje iz nekadanje šume grmlje, sastojeće se iz oglodanoga i kržljavoga granja. Skrštenih ruku gleda posjednik posljedice svoje štedljivosti; on vidi, kako sve malo po malo propada, vidi, kako se njegove najbolje nakane u zbilji izjalove radi nesnošljivosti odnošaja glede posjeda i udari napokon putem, kojim će najmanje štetovati, on se priključuje gospodarstvenomu načelu svoga propaloga susjeda´^ „Znatnu iznimku od toga načina gospodarenja čini n eobterećeni privatni posjed. Dok nisu spajale željezničke pruge more sa trgovačkim! gradovi u nutraönjosti zemlji, živjelo je stanovničtvo Krasa od davanja predprege i vozarije^ te nije ni u snu mislilo, da poveća svoj realni posjed produktivnim zemljištem, jer i čovjek i marha bijahu prisiljeni, da si traže hrane u tudjini, te su i zimi, kao i ljeti dolazili samo kao gosti kući. — Danas je drugčije; vozarije više ne ima, konji su sa Krasa izcezli, obrt nije se još nikakav mogao udomiti, i tako je Krašanin prinukan, da svrati svoju pozornost na gospodarstvo i da si na taj način uzdržaje život; dosada bivalo je to pomnožanjem marhe i stočarstvom, nu i taj udobniji način crpljenja koristi iz prirode mora u razmierju sa umnažanjem žiteljstva i umanjenjem plodnosti tla nestajati, i tako se laća prijašnji vozar poljodjelstva i otimlje upi´avo čudnovatim načinom pustošju postaloj zemlji komad za komadom, da stvori iz njih koristna polja, livade ili vinograde". „Tko je imao prilike vidjeti prije 10 godina neposrednu okolicu Bazovice^ Orlega i drugih mnogih sela u austrijskom primorju, mora se začuditi, kad vidi ova visokimi i jakimi zidovi ogradjena krasna polja, vinograde i drvećem obrasle livade i priznati^ da može Krašanin u preobraćanju iz najpustije kraške zemlje u posve plodnu zemlju upravo čudesa tvoriti; samo ako z;nade, da radi za sebe i svoje, da će pred |