DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 225 -^ „I tim zaključujem ovu zajednižku krašku skupštinu". (Ovo izviešće sastavio je kr. profesor višega lirvatskoslavonskoga gospodarstvenoga i šumarskoga uoilišta Dragutin Hlava , a što se tiče razprava, sastavljene su po njegovih stenografickih, od govornika popunjenih, bilježcih). Nasad svatbenih stabala. Na uspomenu svečanosti srebrnoga pira Njihovih Veličanstva, odazivajuć se pozivu austrijskoga državnoga šumarskoga družtva, zaključio je gospodarstveni odbor II, banske imovne obćine u svojoj sjednici od 26. ožujka t. g. preduzeti nasad svatbenih stabala u s]ici šumskoga perivoja, i to na sliedeći način: Na izsječenom dielu šume, koji spada šumarskomu okružju Mošcenica, čije i ime nosi, označila se je četvorina od 6400Q metara j kojoj je dakle širina i dužina 80 metara, te na kojoj se je ravnini proveo perivoju nalik nasad šume. Središte te četvorine čini krug promjerom od 20 metara, u koji vodi osam 5 metara širokih drvoreda, koji proiztiču od obih diagonala i sredine stranica, a dirajuć sredinu stranica te četvorine ide opet B metara široki kružni drvored. Ovim poredkom nastaje u četvorini više likova, i to: doticuć se kruga, a završujuć kružnim drvoredom kružni izsjeci, od kojih je u svakom opet naprama krugu peterokut, a naprama kružnomu drvoredu kružni odsjek u obliku trokuta. Peterokuti skupa sačinjavaju zviezdu. Izvan kružnoga drvoreda nastaje osam trokuta. Nutrnji peterokuti zasađjeni su svi crnogoricom tako, da je došla na dva po dva peterokuta suglasno jedna vrst drveća; na isti način zasađjeni su kružni odsjeci, ležeći do kružnoga drvoreda, ali bjelogoricom, a izvan kružnoga drvoreda nastavši trokuti svi sa lužniei, buduc će se cieli predjel, označen za šumu, ovom potonjom vrsti drveća ošumiti. Svi skupovi stabala nalaze se u trokutnoj svezi, razmakom od 1 metra, stabla pako u drvoređih zasađjena su u razmaku od 5 metara. Zasadilo se je: U okrugu dvie, 3 metra visoke široliste lipe (Tilia grandifolia), stare 20 godina, u udaljenosti od 10 metara, medju iBa |
| ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 74 <-- 74 --> PDF |
koje ce se staviti spomenik sa posvetom, na koji cu još kašnje se osvrnuti. Lipa je za ovu svrliu vrlo zgodno izabrano drvo, jer ona je vec kod starih bila kao simboličko stablo vrlo štovana, dapače i kajkaši sadili su ju kao znak na osobito srecnu hajku. Od napomenutih "skupova peterokuta zasadjen je svaki sa 62 komada crnoga bora (Pinus austriaca Hoi´s), smroka (bieloga bora = Pinus silvestris L.), omorika (Pinus picea du ßoi), ariša (Pinus Larix europea de Candol). Na uglove u okrug vodećih drvoreda pako zasadjeno je 16 komada gladkoga bora (Pinus strobus L.). Na nastavša tim načinom prazna mjesta izmed peterokuta i krušnih odsjeka došle su po tri inozemne crno-gorice, i to na obih strana himalajski kedri (Cedrus deodora Lond.), a u sredinu suglasno douglas-jela (abies douglasii)^ kaukazka jela (Abies nordmaniana L.), i kalif, veliki kedar i omorika (Auracaria imbricata Lamb.). Kružni odsjeci su takođjer prema tomu zasađjeni^ i to svaki skup sa 81 komadom lužnika (Quercus pedunculata. Ehrh.), biologa jasena (Fraxinus excelsior L.), briesta (Ulmus campestris L.), pitomoga kestena (Castanea vesca Gaert.). Trokuti izvan kružnoga drvoreda pako, kako već spomenusmo, zasaditi će se u jeseni svaki sa 162 komada lužnika, buđuć to ove godine nije moglo biti radi neobično nepovoljnoga vremena. Drvoredi nasađjeni su na svakoj strani sa 6 komada đivjega kestena (Aesculus hyppoeastanum L.). Ovaj šumski predjel zove se odsada „carski gaj", a na spomenkamen od granita doći će sliedeći napis: Ovaj gaj nasadi u ime vjernoga krajiškoga naroda II. fjanska imovna obćitia na uspomenu sveteanosti srebrnoga pira vitežkoga si cara i kralja FRANJE JOSIPA L i mile si carice i kraljice JELäSAVE ol>drzavane dne 24. travnja godine 1879. ^ a budućim nasljednikom kao znak neuzkolebive ljubavi i odanosti krajiškoga naroda prema liabsburžkoj vladajućoj kući. Ne obazirnć se na hvalevriednu posvetu toga nasada, biti će on i za šumoznanca zanimiv predmet studija, osobito pogledom na nspievanje crnogorice na tom mjestu i u ovdašnjih Himatißkih okolnostib. |