DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 74 <-- 74 --> PDF |
koje ce se staviti spomenik sa posvetom, na koji cu još kašnje se osvrnuti. Lipa je za ovu svrliu vrlo zgodno izabrano drvo, jer ona je vec kod starih bila kao simboličko stablo vrlo štovana, dapače i kajkaši sadili su ju kao znak na osobito srecnu hajku. Od napomenutih "skupova peterokuta zasadjen je svaki sa 62 komada crnoga bora (Pinus austriaca Hoi´s), smroka (bieloga bora = Pinus silvestris L.), omorika (Pinus picea du ßoi), ariša (Pinus Larix europea de Candol). Na uglove u okrug vodećih drvoreda pako zasadjeno je 16 komada gladkoga bora (Pinus strobus L.). Na nastavša tim načinom prazna mjesta izmed peterokuta i krušnih odsjeka došle su po tri inozemne crno-gorice, i to na obih strana himalajski kedri (Cedrus deodora Lond.), a u sredinu suglasno douglas-jela (abies douglasii)^ kaukazka jela (Abies nordmaniana L.), i kalif, veliki kedar i omorika (Auracaria imbricata Lamb.). Kružni odsjeci su takođjer prema tomu zasađjeni^ i to svaki skup sa 81 komadom lužnika (Quercus pedunculata. Ehrh.), biologa jasena (Fraxinus excelsior L.), briesta (Ulmus campestris L.), pitomoga kestena (Castanea vesca Gaert.). Trokuti izvan kružnoga drvoreda pako, kako već spomenusmo, zasaditi će se u jeseni svaki sa 162 komada lužnika, buđuć to ove godine nije moglo biti radi neobično nepovoljnoga vremena. Drvoredi nasađjeni su na svakoj strani sa 6 komada đivjega kestena (Aesculus hyppoeastanum L.). Ovaj šumski predjel zove se odsada „carski gaj", a na spomenkamen od granita doći će sliedeći napis: Ovaj gaj nasadi u ime vjernoga krajiškoga naroda II. fjanska imovna obćitia na uspomenu sveteanosti srebrnoga pira vitežkoga si cara i kralja FRANJE JOSIPA L i mile si carice i kraljice JELäSAVE ol>drzavane dne 24. travnja godine 1879. ^ a budućim nasljednikom kao znak neuzkolebive ljubavi i odanosti krajiškoga naroda prema liabsburžkoj vladajućoj kući. Ne obazirnć se na hvalevriednu posvetu toga nasada, biti će on i za šumoznanca zanimiv predmet studija, osobito pogledom na nspievanje crnogorice na tom mjestu i u ovdašnjih Himatißkih okolnostib. |