DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 74     <-- 74 -->        PDF

koje ce se staviti spomenik sa posvetom, na koji cu još kašnje
se osvrnuti.
Lipa je za ovu svrliu vrlo zgodno izabrano drvo, jer ona
je vec kod starih bila kao simboličko stablo vrlo štovana, dapače
i kajkaši sadili su ju kao znak na osobito srecnu hajku.
Od napomenutih "skupova peterokuta zasadjen je svaki sa
62 komada crnoga bora (Pinus austriaca Hoi´s), smroka (bieloga
bora = Pinus silvestris L.), omorika (Pinus picea du ßoi),
ariša (Pinus Larix europea de Candol).
Na uglove u okrug vodećih drvoreda pako zasadjeno je
16 komada gladkoga bora (Pinus strobus L.). Na nastavša tim
načinom prazna mjesta izmed peterokuta i krušnih odsjeka došle
su po tri inozemne crno-gorice, i to na obih strana himalajski
kedri (Cedrus deodora Lond.), a u sredinu suglasno douglas-jela
(abies douglasii)^ kaukazka jela (Abies nordmaniana L.), i kalif,
veliki kedar i omorika (Auracaria imbricata Lamb.).
Kružni odsjeci su takođjer prema tomu zasađjeni^ i to svaki
skup sa 81 komadom lužnika (Quercus pedunculata. Ehrh.),
biologa jasena (Fraxinus excelsior L.), briesta (Ulmus campestris
L.), pitomoga kestena (Castanea vesca Gaert.). Trokuti
izvan kružnoga drvoreda pako, kako već spomenusmo, zasaditi
će se u jeseni svaki sa 162 komada lužnika, buđuć to ove godine
nije moglo biti radi neobično nepovoljnoga vremena. Drvoredi
nasađjeni su na svakoj strani sa 6 komada đivjega kestena
(Aesculus hyppoeastanum L.).
Ovaj šumski predjel zove se odsada „carski gaj", a na
spomenkamen od granita doći će sliedeći napis:
Ovaj gaj nasadi u ime vjernoga krajiškoga naroda


II. fjanska imovna obćitia
na uspomenu sveteanosti srebrnoga pira vitežkoga si cara i kralja
FRANJE JOSIPA L


i mile si carice i kraljice


JELäSAVE


ol>drzavane dne 24. travnja godine 1879. ^
a budućim nasljednikom kao znak neuzkolebive ljubavi i odanosti krajiškoga
naroda prema liabsburžkoj vladajućoj kući.


Ne obazirnć se na hvalevriednu posvetu toga nasada, biti
će on i za šumoznanca zanimiv predmet studija, osobito pogledom
na nspievanje crnogorice na tom mjestu i u ovdašnjih
Himatißkih okolnostib.