DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 20 —


U Lauterbrunnu i Lutschenthalu u brnskom kantonu brane
bez ikakve pogibelji ovce i koze omorikovim četinjem i mladioami.
Ovca i koza vole omorikovn, nego li jelovu brstu, samo
postaje kozje mlieko od omorikova brsta.neugodna teka, a ako
ga skozne koze premnogo dobivaju, okozit ce se prije reda.


Kako barun Oxenstierna piše*, u korist mu je bio u
Švedskoj omorikov brst za nastale oskudice druge krme. Davali
najprije volovom dva diela toga brsta uz jedan dio slame
ili brdjava siena, za tim kravam, a napokon uz nešto zobi i
soli tja i konjem. Za tri dana privikla se stoka toj krmi, te
joj nije nimalo nabudila^ jer braneći tako 70 glava u staji nije
mu nijedno blažče oboljelo. Tegleća marva ostala je na svojoj
snazi. Kravje mlieko nije postalo smolasta teka.


Jel a (abies excelsa). Jelov brst puno manje prija stoci,
nego li omorikov, ali se ipak vidi na naših jelicih, da ih blago
svake vrsti rado brsti. Po izkustvu zna se, da su svježi, mladi
jelovi izboji u proljeće dobrom krmom. Stari izboji i Cetine hrđjava
su krma i to samo za nevolju.


Borje. Da i borovo cetinje može služiti blagu za krmu,
eno dokaza u naših boricih, ali je istinu reći, da stoka brsti
samo mladice.


U Francezkoj hrane (svježim) borovimi cetinami, osobito
cetinami bieloga i morskoga bora ovce i ovnove veleć, da ih
ta krma čuva od gnjiloće i kaleksije. Prekomorka ili tako zvana
merinovka nerado jede borove cetine.


Listvenica . 0 listvenici možemo lasno reći, da za krmu
vrlo malo valja, jerbo i gladna stoka jedva kada na taj brst
navaljuje, čemu su najboljim dokazom mlade, blagu pristupne
šume te crnogorice na naših alpah. Za cielo biti će množina
smole i terpentinskoga ulja kriva, što blago neće toga brsta.


Po austrijskih alpah, cusmo, da kadšto i mjestimice suše
i melju omorikove, jelove, borove, dapače i ariševe cetine, a u
tavno smedjim brašnom, soljenim i ne soljenim da posipavaju
sječku. Kažu da takva krma prija blagu i đa je osobito mila
goveđom. — Dugotrajnijim pokušivanjem osvjedočio se je grof
Falkenhayn g, 1870. u Welpersdorfu u donjoj Austriji, da go


* Kuerovl priobeaji u ,,razpravaii štokkolmske akademije" knjiga 34.
aa strani 277. .