DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 21 -veda, te i krav e uz drugu krmu potrašaju i đielomice probavljaju borove i jelove pilotine, a da im ne nahude*. Uzmu li se redom na um spomenuti izkušaji gospodara, to moramo priznati, da Se blagu može davati gotovo svaki brst. Sto pojedini i mjestimice cesto tvrde ^ da ovaj ili onaj brst ne valja, to ne treba posvema vjerovati; jerbo primjerice na mnogih mjestih vele, da orahov, brezov^ johov i borov brst ne valja, a drugdje ga ipak s uspjehom daju blagu (osobito gdje ne ima boljega brsta). 0 valjanosti brsta odlučuje i to, da li se grsti ili pak ide u slast blagu, a to opet biva po navici Navikom dapače postiže se i to, da gđjekoja krma prija blagu bolje nego li druga. Dogadja se blagu što i Ijudem. Jestojska, kojoj niesmo navikli, lie ide nam u slast, a kadšto nam i nahudi želudcn. Ali ako je više puti založimo, to nestane i grstenja i neprobavnosti; dapače kad nam je veo neko vrieme bila hranom, prorači nam se*"^. Tako dakle biva, da se dngom nestašicom obične hrane, dakle od nevolje promieni i rac i prljanje to u ljudi, to u stoke, dapače gdjekad da udje u običaj nova koja hrana. 1 količina brsta, koja se blagu daje , čini golemu razliku, mnoge grke i skomne vrsti brsta prijaju blagu vrlo, kad mu se daju s drugom krmom, docim ne bi probitačno bilo blago krmiti samo takvim brstom. Čvrstoća I ukus (tek) različitoga lišća j iztražio Josip Vesely. Ova me razprava o brstu prinnkala, te sam ljeti 1876. zaredao sam kušati svaku vrst lišća. Pronalaze! toga prostoga obavka neka u prvi mah bar isto zamiene absolutnu nestašicu takovih temeljitijih iztraga, a ja tiem manje oklievam izniet ih na javu, što je svakomu prosto kušati pojedino lišće po * Hocliegger u br. 27. becMh gospodarskih novina g. 1876. ** Na alpah ugone u sjecišta i u mlađikoviim (gdje mladice ne nadvisuju veliko Čeljade) kud je otela bujati trava, preranogo stoke, te tako napokon nestane brzo trave i blago se ne može zasititi. Od gladi uzme onda brstiti mlade jeliće, 2a neko vrieme obikne taj brst govedom toliko, da i u staji, imajući pred sobom pune jasle siena, vole grizkati jelov brst, što im ga izsjeekana podastiru steljom. To je i uzrok, što velika stoka na paši mjestimice i ne dira u crnogoricn, al drugdje ju brstee u velike tamani, |