DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 26 <-- 26 --> PDF |
, — 27 — Što je koje lišće tvrdje, to mu nije zaprekom da valja za krmu; ta i nije lišće tvrdje od mnoge vrlo dobre poljske krme. I najtvrdje lišće brsti stoka samo kad joj ide u tek (primjerice crni jasen i omorikova mlađikovina). U ostalom može se zeleni i suhi brst onako sgotoviti, kao i druga poljska krma. Pošto blago voli dudovu brstu i lastaru i pošto veći dio poljske krme nije ni malo, ili je samo malo grk i trpak, to bismo mogli misliti, da mu i negrk brst bolje ide u slast. Ali to ne će biti tako, jerbo je primjerice toliko blagu omiljele jasenovo lišće posvema grko, pak je ipak veće ciene, nego li neutralno lipovo i brestovo lišće. Uploške pokazuje se, da je ukus blaga posve drugačiji, nego li ljudski. Jer dočim se čeljadetu čini, da bi mu pajasenovo lišće moglo u tek ići, ne mari blago za taj brst ni malo, a oblaporno brsti gotovo ogavno jelovo lišće i isto tako gadeće nam se omorikove izboje. Nam. se višim dvonožcem primjerice puno manje gade četine ariševe, nego li omorikove, jelove i borove; a četveronožcem čini se to drugačije, jer svaki pastir znaj da su ariši (listvenice) omjerice prema drugoj crnogorici najmanje obršteni. U kratko, kojimgod pravcem taj predmet razmatramo, pokazuje se nuždno, ako hoćemo s brstom umjetno postupati, da znanstveno proučimo svaku vrst i da pokušamo njom hraniti blago. Valjanost brsta po starini mu I po starini drveća. Već su se gospodari prostim izkustvom osvjedočili;, da doba, kad se brst ubire, mnogo odlučuje o vrednoći, t. j . ob omiljelosti, probavnosti i hranivosti brsta. Svaki pastir znade kad je lišće još mlado, sočno i tanahno, da ga onda stoka prerado brsti, kad pako lišće očvrstne i kožasto postane, da stoka za takovo i za lišće drastična ukusa slabo mari, a da ga jeseni popadala samo od velike gladi grize. Moramo dakle već po tom izkustvu držati, da čim je zrelije i čvršće lišće i čim su mu drastičnije prekomjernosti ukusa, da mu je tim manja hranivost. Znanost novijega doba razjašnjuje ne samo rezultate prostoga opažanja i izkustva, već je i bitno umnožila naše znanje |