DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 29 —
Takvo je lišće gore, koja se samo ljeti zeleni.


Drugačije su cetine crnogorice, u koliko naime viek, što


ga izvije lišće bjelogorice za nekoliko mjeseci, a vazda zelena


öetinja^ dok izbije i dok samo naravsko odpane, traje nekoliko


godina.


Na cetinju listvenice i bora obsvjeđocilo se, da se iz njeg


lužina i svjetloviua povraća u stablo a da se u njem umnaža


vapnena i kremena kiselina malo prije, nego li će odpasti. Po


imence na borovu cetinju pokazalo se: 1. da u jednogodišnjega


četinja ima puno više vode, a manje suvih tvari, nego li u


starijega cetinja; 2. da u najmladjega ćetinja ima najviše svje


tlovine, lužine i sumporovine, a vrlo malo kremenovine, vapna,


gorSike, željeza i mangana, a ćim je starije, da tim više ne


staje prvo imenovanih a prirašćuje za tim spomenutih sasta


vina; 3. da napokon u cetinja u ploh imade puno manje rud


nih tvari, nego li u lišća.


Drugo je pitanje to, u koliko se starost stabla dojima


kakvoće brsta? Na to pitanje možemo odgovoriti samo ovo:


Dr. je Dul k u Hohenheimu svojimi analizami pronašao,
da mladoj i staroj gori treba vrlo različita množina rudnih
tvari. Mladikovini treba puno više lužine i svjetlovine, nego li
starogorici; cim je starije lišće, i stablo, tim većma nestaje u
njih lužine i svjetlovine. Vapna je naprotiv sve to više.


Po tih iztražajih, po svakomu znanoj činjenici, da je
lišće što starije, to manje bujno, te da je hraneća snaga takova,
kakova je rasteća snaga; napokon po prostom izkustvu
gospodara možemo dosuditi: da je hranljivost brsta mlade gore
najveća, a cim je gora starija, tim je manja hranljivost brsta.
Samo se ne može danas već to umanjivanje hranljivost! brojevi
označiti.


Vrednoća druge krme i brsta prema sienu.


Naravska je stvar, da umni gospodari a najpace graditelji
agrikultui-ne znanosti već za rana o tom mišljahu, kako
će vrednoću svake pojedine krme stanovitimi brojevi označiti,
da se može jedna o drugu omjeriti.


Prije kakovih 20—30 godina, kad se u taj smjer još nije
obilovalo toli temeljitim znanjem, kojim se mi danas ipak možemo
podiSti, idući za tim smjerom, naišlo se na skrižaljke