DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 31 pojedina
krma ne može podpunoma nadomjestiti pojedinu drugu
krmuj dakle da se i ne mogu na jedan kalup udariti.


, O-ornji su brojevi dakle za porabu vrlo male vrednoće;
obziruć se na smjer ove razprave mogu ipak reći, da brojevi
0 vrednoći šušnja omjeriv ju o vrednocu lučkoga siena ipak u
toliko nešto vriede, što su obje krme nalike jedna na drugu.


Dan današnji znamo, da nauka o krmi ne ima već ustanovljivati,
koliko je koja krma vriedna prema sienUj već kolika
je fiziologijska vrednoća različitih branećih tvari u mnogovrstnosti
krme te miešanja jedne s drugom; a da je onda zadaća
raSunajucemu gospodaru, da odmjeri gospodarsk u vrednocu
krme, što ju ima, prema vrsti blaga i prema onomu, ćemu je
to blago opredieljeno. Ustanoviti treba, kakov da bude omjer
tvari u krmah, štono imadu služiti različitim smjerovom životinjske
produkcije, i koliko se ima davati liranećib tvarij da
uza što manji potrošak krme udesimo, kako će nam životinja
biti u što veću korist produkcijom (mlieka, mesa, masti, vune,
radine snage).


Tomu nuždne, prekoredno mučne i tegobne iztrage niesu
doduše dotle dospjele, da bi se moglo govoriti o dotjeranoj
teoriji umnoga krmljenja; ipak se već dokopasmo važnib pronalazaka,
0 kojib ću nešto natuknuti u sliedećem poglavju obziruć
se na vrednocu brsta.


Lucbena prouka brsta omjeriv ga o drugu krmu.


Vrednoća krme, ako i ne uzmemo na um cienu joj, mjeri
se po tom, kako ju blago probavlja i koliko se tom krmom
brani.


Proteinske tvari, za tim nedušicave organiöne
braneće tvari (mast, škrob, slador i dr.) možemo izuzam drveno
vlakno smatrati absolutno probavnimi u koncentrovanoj krmi,
gdje ima vrlo malo drvene vlaknine, poimence u zrnju, sočivu,
korjenjacab; u suvoj su krmi (sienu, šušnju), u travi (djetelini,
brstu) i slami te tvari samo relativn o probavue.


Drvena je vlaknina u krmi i koliko relativno probavna \
a dosele se mislilo, da ju nije moći probaviti.


I Tja i eovjek može probaviti 47—63 postotka staBieevine, kako je to dr.
Weiske dokazao.