DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 45 ™


umnožavahu se prva tri mjeseca vapno i goreika. Od kolovoza
pocamši mienjaše se kremenovina pomalo, umnožavaše se opet
pod kraj rastače dobe, a najviše kremenovine nalazilo se je u
lišću popadalu mjeseca studenoga.


To se isto pronašlo na vapnu; goreika smanjivala se je
svejednako od konca mjeseca srpnja do studenoga. Sumporovine
biva u lugu lišća polagano i pravilno sve to manje, Sm
je lišće starije; svjetlovine nestane gotovo polovica od svibnja
do konca lipnja, a onda se slabo što mienja tja do studenoga.
Sađržina lužine bivala je od svibnja do srpnja sve to manja,
za tim se ustalila, mjeseca listopada umnožala se, mjeseca
studenoga opet smanjivala, a prije nego će lišće padati, dospjela
do najmanjega manjka.


Dulkove analize razlikuju se od Rissmiillerovik u
toliko, što se po Rissmüllerovik analizak vapnovina i svjetlovina
u lugu lišća svejednako i pravilno smanjuje pocam od
lipnja pak do onda, dok ne uzme lišće padati, i što se je u
obamrlu lišću našlo puno manje tih kiselina. Toj velikoj različitosti
nije povodom samo različitost tla i različitost vremena,
već valjda i slab rastež Dulk o va bukvića u hladu, A to možemo
tim većma vjerovati, što je u obumrlu studenskom lišću
drugoga Dulk o va bukvića, koji nije bio u hladu, puno manje
bilo lužine i svjetlovine´, nego li u lišću onoga pravoga bukvića
u hladu.


Sađržina dušika^ u lišću ili množina proteinskih tvari
umanjivala se u suhoj sućini od lipnja svejednako do mjeseca
rujna kadno opet uze rasti, a za tim je u velike obrnu nestajati,
dok mjeseca studenoga lišće nije popadalo.


Uploške možemo po tih iztragah doumiti se, da ne uzev
na um prvi mjesec (lipanj), kadno organicna sućina najvecma
prirašćuje i kadno se prvobitna svjetlovina i lužina vrlo umanjuje,
bukovo lišće sve teže biva do mjeseca srpnja ili kolovoza,
kako već to stanovište i vri em e unapredjuju ili unazađuju;
da se uz to umnožavaju: surovo vlakno (cellulosa), nedušičavi
vadici, manjom mjerom proteinske tvari i sve lužne
sastavine. Od toga doba biva lišće uploške laglje, jerbo se umanjivaju
dušičave i proteinske tvari, topki ugljovodanl, svjetlovina
i lužina tja dotle, dok ne odpane lišće, dočim se umnožava
vapnovina i kremenovina- Za suha i topla vremena čini