DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 52 ~ Ivanja\ u drugoga još kašnje a jesen^. Komu je dakle do toga, da se dostane absolutno najveće kolikoće brsta, on mora čekati, dok ivanjski izboji dobrano ne porastu. A to se može tim lakše, što je vrSje i lišće još i onda sočno, meko i hranivo, kao što je bilo u prvi mali na svibanjskom izboju i što taj već dobrano dozreli svibanjski izboj još svejednako i posvema za brst valja. To se konbinovano dozrievanje mladica kao i dozrievanje ivanjskog izboja mienja po tom, kakvo je vrieme i kakvo je drveću stanovište. Uploške može se kazati, da taj brst dozrieva mjeseca kolovoza. Ono drveće, kojemu mladice tja do u jesen rastu, treba još kašnje okresivati, osobito, kad dugi izboji još mjeseca kolovoza (kao što to primjerice biva u kanadske topole) dobro rastu. Ali ni tuj ne valja odgadjati kresanje preko prve trećine jeseni, jer drugcije starije lišće prezori. Ja sam već napomenuo, da je lišće tim manje hranivo, ćim mu je (dozrievanjem) veća tvrdoća i cim mu je drastičniji ukus, napomenuo sam, da blago ne će ni da okusi takova tvrdoćom i ukusom, do najvišega stupnja dospjela i posve dozrela lišća. S toga je probitačno, da se lišće takovih vrsti prije sabere, nego li dozreli, dočim se lišće mekše čvrstoće i blažega ukusa neka slobodno ostavi, da podpunoma dozreli. Toliko 0 tom, kad se ima brst kresati, da valja i da ga bude više. Ustanovljujući dobu, kad se brst ima kresati, treba nam i to na um uzeti, da se panjevi i glavate kresanice mogu pomladiti. Ako brst rano okrešemo, nove će mladice još istoga ljeta izbiti; OHda se pita, koće li se ti pozniji izboji odrveniti prije, nego li nastanu mrazovi i ne će li zimi ozebsti, što bi stablom i panjevom moglo nahuditi, s čega bi se mogli i osušiti. Valja dakle i tu okolnost na um uzeti. ´ U mnogoga drveća, primjerice a bukve, lipe i hrasta rastu svibanjski izboji u prvi mak kakve dvie sedmice. Za um ae rastu dngi izboji, kojili 6—8 sedmica ni malo; a onda uzmu opet u kasno doba ljeta (mjes. kolovoza) po drugi put izbijati. Označene dobe godine valjaju za srednju Evropu. ^ Ü dragoga drveća (primjerice u vrbe i topole) rastu dugi izboji sve ljeto. Isto tako rastu mladice iz panja, te iz glavatih i granatih kresanica sve ljeto i Ü onoga drveća (primjerice u bukve i hrasta), koje u dva maha izbija. |