DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 73     <-- 73 -->        PDF

— 74 —


množini drvljiva, te da od 100 k.´ đrvljiva dobivamo 2—6 centi
brsta (granja i Jišca). U ovoj razprayi natuknusmo o tom ovdje
i ondje štošta, sad napominjemo samo još, dapo našik planinskik
krajevik srednjajasenovakresanica (kako Kod erle tvrdi) svake
godine daje 8—12 funti šušnja.


Puno je važnije po naš smjer, da se zna, koliko r al prave
šume daje lišća. Ni o tom nije došle nitko neposredice i ljudski
iztraživao. U svu sreću iztraživalo se bar djelomice o tako
zvanoj šumskoj stelji. Ta šumska stelja nije ništa drugo, već
svekoliko lišće, koje je minule godine na dryecu bilo, s toga
možemo uztvrditi, koliko ta suha stelja koje šume poteže, toliko
bi potezalo i lišće za krmu, kad bi ga bili posabrali u toj istoj
šumi. Možemo to kazati tim lakše, ako dotične brojeve izpravimo
prema tomu, koliko je prije ošmrcano lišće teže od onoga,
koje je samo popadale.


Po iztrazi, koju je kr. bavarska vlada naredila, i po izvidbi
Kručevoj u Tkarandu, Jägerovoj u Odenwaldu i
Teodora Hartig a u Brunšvigu daje svake godine suka lišća:´


30^—60-godišnji bukvici . 42
60—90-godišnji bukvici 4072
jelici kojim još ne ima 30 godina ... . 53
30—60-godišnji jelici 40
25—50-godišnji omorici 36


Po iztrazi Rissmiillerovoj, ZöllexovojiDulkovoi
važe suka sućina bukova lišća početkom kolovoza prema onomu,
koje jeseni sdmo popada, 1*25 puta vise. Možemo dakle po tom
omjeru reći, da bi ral 30—60-godišnjega bukvika dala 5272
cente suha lišća, kad bi se to lišće još zeleno pod kraj mjeseca
srpnja posakupilo.


Toga se podatka dokopalo u različitih okolioah Njemačke
više učenjaka, te yrlo obsežnimi iztragami, s toga možemo taj
podatak posvema stalnim smatrati, te iz njega bez opasnosti
izvoditi ostale posljedice.


Kolika je množina lišća na jednoj rali raznovjeka i različito
gojena bukvika, iztraživao je neposredice šumarski savjetnik
i profesor dr. Harti g u Brunšvigu, te objelodanio
svojim djelom: ,,Podpuno prirodoslovje. šumskoga kulturnoga
bilja Njemaöke´´; iztra^živao je lišće najboljih priedjela u naj