DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 8 <-- 8 --> PDF |
.— 9 ~-^, Krasa i oporavljaju pučanstva, koje je već spalo na posljednje grane. Samo valjano uzgajanim! brstici moći će se namicati ona silna množina brsta^ koja treba, da se prehranjuje nuždna domaća stoka, kojoj na suvatik Hiti suMk livadab i pustik pašnicih nema dosta paše; samo u tili brsticih naći će se za one ljetne suše, koja se cesto povraća, dosta krme, štono ju travnici uzkraćuju. Da se pako taj veliki smjer postigne, mora se dosadašnji naćin brstnje, kojom se substancija zatire, dokinuti i posve umni uzgoj brstika i umna nabava brsta udesiti. Što tuj rekosmo, valja i za mnoge druge posvema opustošene predjele jadranskih kraških pokrajina, osobite na kopnu i po otocih Dalmacije i Istre. Došle sam govorio o vrednoći brsta za gospodarsku koristnu stoku. Od vajkada su ljudi priznali vrednoću brsta za uzgoj zvjeradi , a lovci.su se tim okorišćivali. Od vajkada znamo, da malne sva zvjerad jede više manje rado i da joj vrlo prija ne samo plod , već i lišće, te pupoljci, drvo mladih izboja, cviet i ista mlada (nehrapava) kora drveća; osobito velika divljad i srne živu više o grmlju i drvlju, nego li 0 ćem drugom; divokoza i zec, dapače i mnoga divlja perad (mali i veliki tetrebovi) bar vole brstu. S toga, odkad zapoceše po sustavu uzgajati divljad, ušlo je u običaj ponasiecati ogranke bjelogorice, dapače čitava stabla, da divljad (bar uzgredice) o tom brstu zimu prezimi; posiecaju u taj smjer neke vrsti drveća, što ga divljad najvoli brstiti, primjerice imelovinu i mirisavi pustorilj, (phyladelphus coronarius); da se jeleni i srne nameće kuda dolaziti (primjerice na nova krmilišta i ost). Naši su lovci i to opazili, da divljad brsti malne sve drveće i grmlje, ali da joj ipak često neke vrsti puno više u slast idu, da joj je najmilije mlado lišće, da se lakomi za svježim! izboji nekih vrsti drveća, a da starije lišće takova drveća brsti samo za nevolju, i drugo koješta. Valja dakle i o zvjeradi, što rekosmo o domaćoj stoci: ako joj se ne zakratij onda će i ona činiti velik kvar po šumi, ako li joj se da, da se u velike umnoži i ako joj se m šumi pusti mah, onda će goru i posvema zatrti. |