DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 83     <-- 83 -->        PDF

— 84 —


Probitačno je vazda, ako suM brst nije bio ukiseljen ili
soljen, da se prije, nego li ga dadeš blagu, malo ili tučenom
solju pospe ili (što je bolje), da se slanom vođom poškropi. Tim
osoljivanjem sušanj blagu većma omili, lakše se probavlja i biva
branovitiji.


Tako bi trebalo postupati ondje, gdje ne bi nuždno bilo,
ili gdje gospodarstvo ne bi dopiTŠtalo prigotoviti sušanj osobitim
načinom.


Da li i koliko je to gotovljenje opravdano i dokle se ima
dotjerivati, to je donekle gospodarsko , to jest pitanje zašiljeno
onamo, da li korist naplaćuje troškove,, kojib treba, da
platimo nadnicu. Uploške se samo može samo kazati, da se tuj
po pravilu potrošak radine snage slabo u račun uzima; jerbo
se stoka samo zimi šušnjem hrani, tada (osobito gorštaci) ne
imaju gotovo nikakova poljskoga rađa, obiluju dakle radinom
snagom, koju možda izim toga nemogu uložiti ni u kakav drugi
posao.


Pošto je lišće najviše vrsti drveća omjerice maleno, to po
pravilu ne treba izsjeckivanja ni onda, kad nam se hoće miešati
lišće s drugom kojom krmom; više će puti nuždno biti, da
se ta druga krma, a malo kada, da se lišće izsjecka.


Močenje (kvašenje) šušnja u hladnoj vodi, i poparivanje ~
te krme vrelom vođom preporučuje se, biva dapače formalnom
zapovieđju zdravoga razuma, kad ga je davati muzaram ili to-
vaćemu blagu, ili pako svemu drugomu blagu za nestašice druge
krme (ne bi li se iz šušnja izvadila najveća korist, koja se samo
izvadit može). — Obična oskudica vode na Krasu ne može tomu
biti zaprekom, jerbo ta oskudica postoji ljeti, a ne zimi, kad
se šušnjem ima krmiti blago.


Uzgredice spominjem, da je naš po domaće poljodjelstvo
vrlo zaslužni velevlastelin, knez Ivan Adolfo Schwarzenberg
s uspjehom dao gotoviti sušanj ovako: Pet centi jasenova lišća
nakladaše tavan na tavan u sud (lagav, vozu), a posoliše svaki
tavan kamenitom solja. Poslije pet mjeseci otvoriše sud, te nađjoše
lišće dobro održano. Polovicu toga lišća dadoše kravam
pomiešanu s ražeaom slamom, a drugu polovicu ne pomiešanu
ni s čim. Ovako i onako pojedoše krave lakomo to lišće.