DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 17 <-- 17 --> PDF |
™ 17 — . djon jedino hrastovim trieslom učinjen, dobiva najveću gibkosti i od gnjijenja odnosno nepropuštanja vode saöuva. No što su se ova pitanja sve bliže k svome rješenju klonila, i kada se dokazi računom iznese o dobiti (o cenm je i u ovom listu dovoljno dokazano), što nam uzgoj šuma guljevaca daje, nadjoše se neki, koji ovaj način uzgoja nazvase ni manje ni više već pustošenjem šuma, te naravno i one Ijude^ koji ovo zastupaju, kao takove, koji za opustošavanjem šuma teže. — ?! Na ovo bi se moglo sa tri rieci odgovoriti, no mi ćemo kojugod yiše reći. Na kraju prošlog stoljeća spopade neka bojazan njemački narodj da će ostati bez gorivnog drveta, te se i početkom ovoga stoljeća mnogi pisci zabrinuše i latiše sredstva, da se nepovoljno sti ovoj doskoči. Dok su se neki sa uzgojem brzo rastućih drveća zanimali, dotle pisac Mayer (mora biti da je bio veliki mislioc), da bi što veće sigurnosti imao, da se ovoj nepovoljnosti doskoči, zahtjevaše ća od vlade, da se prirast pučanstva preprieci i ograniči na toliko, koliko utvrdjeni naturalni donos dopušća. Evo baš toga radi, da se ne bi i kod nas Hrvata podobni Mayer pojavio, reći ćemo za utjehu, da se neimamo ni ukoliko bojati, da ćemo oskudicu u drvih trpiti. Podatci dra. Matkovića*) govore sasvim obratno; oni nam dokazuju, da se bez uštrba trajne domaće potrebe može preko sto milijuna kock. stopa upotrebiti, dočim izvoz godišnji jedva da deset milijuna kock. st. iznosi, iz čega sliedi, da nam tako ogromna drvna masa kao suvišak ostaje; no što je još žalostnije, da se taj suvišak baš većim dielom odnosi na takova drva, koja se u inozemstvu traže, što će reći, da se ovaj suvišak nahodi u drvih od veće vrieđnosti. Iz ovoga se vidi, da se ne imamo niti najmanje bojati, te bi oskudicu trpili, već baš naprotiv, kako ćemo ovu ogromnu zalihu ukoristiti, kako ćemo u njoj ogi-omnu glaviücu unovčiti; jer ovdje,može baš ležati glavni uzrok, što naše šumsko gospodarstvo od dana na dan sve veći udar trpi, bolje reći opada. Ovo opadanje šumskog gospodarenja tako je već daleko dotjeralo, da nije nikakova tajna, „da zemljište može ma *) Spomenica za svjetsku izložbu g, 1873. |