DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 20 - ´, ´ koja se mora prije, nego što bi se upotriebiti mogla, od izu mrle pinte odvojiti; s toga pako, što ju je nemoguće podpuno od plute odvojiti, ne daje cisto trieslo, čega radi slabo se i traži a i plaća. Mi ćemo malo niže nabrojiti one momente, koji kako na kakvoću, tako i na kolikoću triesla utiču. Kao što smo gori naveli, da izkustvo strojbara tvrdi, da na prvom mjestu dolazi nein, koji se pravi od kore mladog hrastića, pošto najbolje zadovoljava potrebam strojbarstva; — kako smo pako nadalje vidili^ da hrast stoji na prvom mjestu po kolikoći i kakvoći trieslene kiseline, to ćemo se u daljnjem govoru jedino sa dobivanjem hrastove kore baviti. Tvrdnju strojbara pojačava i to: što već u nekih zemljah ima prostranih šuma hrastovih, koje se poglavito za dobivanje kore goje i njeguju. Prije nego što bi prešli na promatranje načina, odnosno i radnje, kako se kora dobiva, potrebno je, a i na mjestu je da se prvo upoznamo sa momenti, koji na kolikoću i kakvoću utiču, od kojih su sljedeći: a) Vrst drveća. Za gulenje kore prikladan je hrast ckitnjak i lužnjak. Prednost izmedju istih ne daje se točno oznaiti, pošto bitnost od okolnosti odvisi, da li posebni odnošaji staništa ovoj ili onoj vrsti manje ili više odgovaraju, negdje se daje prednost kitnjaku, a negdje opet lužnjaku. Što se pako tiče mnienja strojbara, to oni daju donekle prednost kitnjaku, tvrdeći, da kora od kitnjaka Izvrstnije djeluje, osobito za učinjavanje djona. Osim toga postoji tvrdnja, koja opet u prilog kitnjaku ide, što se izkustvom znade, da se kora od kitnjaka puno laglje guli, nego li od lužnjaka. b) Stanište . Kao što svuda, tako i ovdje bujnost i brže j-asterije zavisi od prikladnosti staništa; što je stanište prikladnije, tim brže i Inijnije mladice hrasta napreduju, a time se i najviše triesla dobije, iz čega sliedi, da ne samo množina, nego i valjanost kore u pravome razmjeru prama odnošajim uspjevanja stoji. — Procjenbena množina trieslene kiseline stoji pri jednakoj starosti hrasta u pravom razmjeru naprama debljim kore, a naravno da debljina kore odvisi od bujnijeg ili sporijeg uspjevanja. — Po ovom jasno se vidi, da odnošaji staništa imadu najveći upliv na izdašnost kore, odnosno trieslene kiseline. Hrast već po svojoj prirodi spada medju drveće, koje za |