DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 21 <-- 21 --> PDF |
" ~ 21 - htieva blago podnebje. a za gajenje radi dobivanja kore najglavniji je uslov blago podnebje, jer n oštrom podneblju mladice, koje iz panjeva ili korienja tjeraju, lako uginn. Kao glavni uslovi uz blago podnebje dolazi nadalje sveže, po mineralnom sastavu jako toplo zemljište. c) Način gajenja. Sve šume, isto se za proizvadjanje kore podliranjuju, gaje se po pravilu nizkog šumarenja, jer se podmladak iz panjeva mnogo brže podiže, nego onaj iz sjemenai Uz cisto nizko šumarenje biva negdje, da se isto spaja sa poljoprivriednim medjuuživanjem. Medjutim ovaj način ne može se u ničem uzeti kao razložan. d) Obhodnja. Upotreba kore najbolja je, kada likovn sloj najveću debljinu postigne, te s toga se uviek gleda upotrebiti ju prije stvaranja pluta, jer usljed stvaranja istog počne kora pucati, a od tog vremena biva sadržina triesla sve to manja, docim prije te dobe dva puta više trjeslene kiseline u sebi sadržava. Prije stvaranja pluta kora je najskupocjenija i najizvrstnija, zove se, kao što je već kazano, sjajna kora (Glanzrinde), posije ovo doba zove se hrapava ili gruba (Raitelrinde), koja se vrlo slabo i traži i plaća; jer se prvo mora od pluta odvajati, a kako nije moguće podpuno ju od ovog odieliti, to ni trieslo nije čisto, te ne može ni intenzivno djelovanje imati. Kod racionalnog proizvadjanja kore sjeku se sastojine u dobi od 12 — 18. godina, pošto je po izkustvu dokazano, da se u ovoj dobi doista najbolja kora kako kolikoćom, tako i kakvoćom dobija. Dogad.ja se kod obćinskib i privatnik šuma, gdje je mala površina, da se pored toga u obzir uzeti mora dobivanje za sitnije tehničke i obrtne potrebe ; tu se obhodnja povisi na 20, pa i na 30 god. Po sebi se razumije, da će sa ovakovom duljom obhodnjom ,kora manje vriednosti osobito na kakvoći imati. — e) Primiešavanje drugih šum skihrastlina. Šume guljevace ne sastoje se uvjek iz čiste hrastoye sastojine već često je manje više primješan grab, bukva, breza, ljeska pa i četinjače; osobito se rado nameće ljeska. S gledišta razložnog gojenja šume guljevace, mora služiti za pravilo da se u koliko je moguće više ostavlja prostor čistom razvitku, poeem samo čisti dobit |