DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 27 <-- 27 --> PDF |
--_ 27 — doba u našoj užoj domovini i tko zna uvažiti, koliko će uplivati naša posestrima Bosna^ dovedena na drugu stazu, svojim šumskim bogatstvom na našu trgovinu drvi, morati će uviditij da je i za šumogoje u Hrvatskoj i Slavoniji nadošlo vrieme svratiti veću pozornost na dosad zanemarenu granu šumoznanstya t. j . na gradjenje šumskib cesta^ ako boćemo ne samo s drvi u dosad nepristupnih gorskib šumab trgovati, vno, u kratko vrieme i sa susjednom Bosnom konkurirati. Tim mi ne savjetujemo hrvatskim šum. strukovnjakoni, da na vrat na nos grade ogromnimi troškovi šumske ceste^ yicinalne željeznice ili prekope, već samo sjećamo, kako bi se popravile i dogradile postojeće šumske ceste i naše gorske Aume učinile pristupnimi tim, što bi se mjesto starih gradili novi terrainu odgovarajući drumovi. Tko poznaje naše hrvatske i slavonske šume, znade, da smo od svojih gorskih šuma još jako malo koristi imali. Ne možda zato, što ne bi bilo kupaca, već što je ođpremanje dobivenih šumskih proizvoda iz naših gorskih šuma, ako ne nemoguće^ a ono bar skopčano ogromnimi troškovi. Nu ne samo da nam gorske šume dosad skoro izkljucivo nikakova dobitka ne davahu, dapaže ni naši krasni hrastići u ravnini ne pružahu nam ni izdaleka onoga, što bi morali usljeđ svoje produkcije. Pitamo li za uzrok ovomu Sudnomu pojavu, na prvi mah biti će nam jasno, da se nalazi i u našoj Posavini i Podravini zaprieka izvažanju drva iz šuma, ?^to naravski mora uplivati na eienu drva. Koji od naših trgovaca s drvi ili šumogoja ne bi znao, da su ća i naše najbogatije šume duž Save, Drave i Dunava samo u stanovito doba godine pristupne, da odvisi sjecenje šume i izvoz drva od slučaja i odnošaja, koje čovjek ne može predvidjeti i proti´kojim ne može pojedinac ništa učiniti. Nu ako i nije u našoj moći zapoviedati elementom, podala nam je ipak umjetnost i obći napredak dostatna sredstva, da se možemo ograditi proti njihovomu škodljivomu Uplivu ili ga paralizirati. Svaki šumar, koji se samo išta bavi studijom o našoj trgovini sa drvi, priznati će, da leži uzrok vrlo napadnomu cesto rastenju i padanju ciene drva u pojedinih šumskih kotarih jedino u manje ili više prikladnih komunikacijah istih, da se po tom mora i kod nas što veća pažnja obratiti na dizanje komunikacija, ili u kratko, da i nam jednom valja po |