DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 50 — javiti oya sva skupocjena djela, ako ne ima vlastitih sredstva, pomoću kojih ce moći svojoj želji za znanjem zadovoljiti i pokazati se vrieđnim svoga zvanja u družtvenom životu. On, je veseo j ako si može malimi novci nabaviti potrebne stvari, da se uzmogne samo za državni izpit pripraviti. Kašnjejfkad postane upraviteljem šum. okružja u vrlo osamljenom selu, gdje sačinjavaju obično svu inteligenciju ;ga^ rok, učitelj i ,,2:. šumar", muci ga dugi cas, te tu dosadnost misli on najbolje odstraniti tim, ako se baci u naručaj ,,z[atnomu braku", pa, dovede kući liepu šumaricu, Za kratko vrieme povećala se je — uslied dobroga gospodarenja — obitelj tako, da ne ostane radi nabave nuždnih stvari za malu djecu ni novčić za kupovanje knjiga. Pa kad bude iz „g. šumara´^ samostalan upravitelj kakove god šumarije, to se obično, ako i sredstva dopuštaju stvoriti si malu šumarsku knjižnicu, ne zanima više toliko za nju, jer uslied toga, što se duh nije dugo vremena vježbao učenjem, došlo je vrieme, gdje se obično može reći „Što ne naučiš mlad, nećeš ni star." Nije ni najmanje suvišno, da se i nestrukovnjak upozna bivstvom šumske željevnicCj jer dobra ideja na pravom mjestu nosi bogati plod, s toga mislim da neću gospodi prijateljem strukovnjakom odveć dosadjivati, ako ovdje govorim 0 uzko tracnoj šumskoj željeznici, koliko ju treba sa gledišta šumara u obće poznavati. Buduć su ovi redci poimence namienjeni pitomcem u šumarstvu, mogu ih stariji šumari i vještaci jednostavno preskočiti, nu molim da se radi prostora, koji ta razprava zauzim.a, štovani „stari drugovi i vještaci" ne srde, jer bi taj prostor mogao biti izpunjen zanimivijim člankom. Posije ovoga kratkoga uvoda prelazim na samu svrhu tih redaka i na pravi predmet. Ponajprije nastane pitanje, moji mili mladi sudrugovi nadobudni zatočnici zelene struke, gdje i u kakovih okolnostih valja misliti na gradjenje šumske želje^^nice? Odkle se ne mogu drva drugač ni jeftinije dobaviti, osim velikimi tro škovi, jer napokon dobivati može se od svakuda^ pa bilo i sa stožera, ali što stoji prevoz? Ele sad ne znaš, kud ni kamo! Koristna će biti dakle osobito ondje željeznica, gdje daleko od svjetske vreve ima velikih sastojina bez puteva i voda, te čekaju na to, da se iz njih korist vuče. Naglašujem osobito |